Puno istraživanja pokušalo je otkriti kako nered i zatrpan stan utječu na naš mozak; nije dobro

Puno nas započelo je novu godinu odlukom da ćemo biti organiziraniji i da nećemo dozvoliti gomilanje raznih nepotrebnih stvari po kućnim ladicama, policama, ormarima. Pomamu za uklanjanjem nepotrebnih stvari iz kuće predvodi Japanka Marie Kondo, autorica bestselelra New York Timesa, The Life Changing Magic of Tidyng up i Netflixovog showa Tiding up. Postoji dobar razlog zašto treba uklanjati nepotrebne stvari, bez obzira na to radite li to metodom KonMarie ili samo poduzimate temeljito čišćenje, piše The Conversation.

Gomilanje nepotrebnih stvari utječe na tjeskobu, spavanje i sposobnost fokusiranja. Nered nas može činiti manje produktivnima, sklonima da ležimo ispred televizora, uz grickanje nezdrave hrane. Okruženje u kojem živimo značajno utječe na našu spoznaju, emocije, ponašanje i odnose s drugima. Kartonske kutije i papiri po kući izgledaju bezopasno ali istraživanja pokazuju da neorganizacija i gomilanje nepotrebnih stvari ima kumulativni efekt na naš mozak.

Moguće fizičke i psihološke promjene

Naši mozgovi vole red i urednost, a stalno vizualno podsjećanje na neorganiziranost troši naše kognitivne resurse i smanjuje sposobnost fokusiranja. Vizualna ometanost nepotrebnim stvarima povećava kognitivnu preopterećenost i može smanjiti našu radnu memoriju. Istraživanje iz 2011. godine utvrdilo je da pospremanje nereda u domu i na radnom mjestu rezultira boljom sposobnošću fokusiranja i procesuiranja informacija, uz povećanje produktivnosti.

Nered nam izaziva nepotrebni stres, tjeskobu i depresiju. Američko istraživanje iz 2009. godine pokazalo je da su razine kortizola, hormona stresa, više kod majki čiji su domovi zakrčeni nepotrebnim stvarima. Kronično neuredni domovi vode stalnoj unutrašnjoj dilemi, boriti se ili pobjeći, utječući tako na naše resurse inače namjenjene preživljavanju. Odgovor na to pitanje može izazvati fizičke i psihološke promjene koje utječu i na to kako probavljamo hranu i svladavamo teškoće, a izlažu nas i riziku dijabetesa i srčanim bolestima.

Zbog nereda jedemo više nezdrave hrane

Nered utječe na odnose sa ljudima koji nas okružuju. I osjećaj nereda nas ne napušta kada legnemo spavati. Ljudi koji spavaju u sobama punima nepotrebnih stvari vjerojatnije imaju probleme spavanja, teško zaspu i bude se tijekom noći. Puno studija našlo je vezu između pretrpanosti nepotrebnim stvarima i lošeg izbora prehrane. Neorganizirani i neuredni okoliš nagnali su sudionike jedne studije da jedu više junk hrane, dvostruko više keksa nego sudionici u urednom i organiziranom okolišu.

Drugo istraživanje pokazuje da ćemo u neurednoj sobi dvostruko češće posegnuti za čokoladom nego za jabukom. Ljudi koji imaju domove ekstremno prepune nepotrebnih stvari, papira, kutija, boca, razne ambalaže, 77 posto češće su prekomjerno teški. Uredni domovi predviđaju fizičko zdravlje. Sudionici studije čije su kuće urednije aktivniji su i boljeg fizičkog zravlja, kaže jedna studija.

Ipak, neuredan stol nas čini kreativnijima

Kupnja više stvari nego što trebamo, a onda čuvanje istih i ne rješavanje suvišnoga, mentalni je poremećaj. Oni sa takvim poremećajem gomilanja stvari koji kompulzivno kupuju osjećaju tjeskobu i mentalnu bol kada moraju baciti stvari, pokazuje studija s Yalea. Sudionici emisije Japanke Marie Kondo kažu da im je sustav raščićavanja nepotrebnih stvari život promijenio na bolje.

Ali čini se da nered i gomilanje stvari nisu uvijek loši. Jedna je studija pokazala da nas neuredan stol može učiniti kreativnijima. Sugerira se da nas uredni okoliši čine sklonijima da igramo na sigurno dok nas neuredni tjeraju da budemo domišljatiji i gledamo stvari na drugi način.