Nekad je nužno odabrati stranu

Rajko Grlić opisuje kako izgleda putovanje iz Amerike u koroni: ‘Kada sletite u Zagreb, kao da ste na drugom planetu’

S poznatim redateljem razgovarali smo nakon što je neki dan došao u Zagreb

FOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL

Redatelja Rajka Grlića ovih je dana, nakon njegova povratka iz SAD-a, bilo lako prepoznati. Bio je, naime, jedan od rijetkih Zagrepčana, koji je, ne samo u zatvorenom prostoru, već i tijekom šetnje gradom, dosljedno nosio masku. “Kada smo supruga i ja izašli u Zagrebu iz aviona, ostali smo zapanjeni. Nitko nije nosio masku, kafići su bili puni, ljudi su se grlili i ljubili. Kao da smo sletjeli na drugu planetu.”

No, takvo ponašanje nije zaprepastilo samo Grlića. Nakon što je Hrvatska otvorila svoje granice stranim turistima, dio medija u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj pozvao je svoje građane koji se spremaju na odmor na Jadran, na oprez. U televizijskim emisijama, na portalima i u novinama objavljivane su fotografije iz Hrvatske na kojima se vidjelo da nitko ne nosi maske te da se nitko ne pridržava tjelesne distance. Premda su priznali da je broj zaraženih mali, ipak su upozoravali na oprez jer se građani Hrvatske u najvećem broju ne pridržavaju uputa o nošenju maski ni tjelesnoj distanci. A to je ozbiljan problem za sve koji dolaze iz Europe gdje se te preporuke u pravilu poštuju.

Put u Hrvatsku dugo su planirali

No, ni Amerikanci, priča Grlić, nisu bili baš revnosni kad je u pitanju nošenje maski. Prvi ih nije nosio američki predsjednik Donald Trump. “On je dugo tvrdio da je koronavirus tek obična gripica, a kad je priznao da postoji, preporučio je lijek koji nije liječio, ali je bio izuzetno štetan za onoga tko ga je uzeo. Na kraju je Trump proglasio pobjedu nad koronavirusom, kao i neki nama znani kod kuće, i s njom se, pogotovo sada kada je na vrhuncu, jednostavno ne želi baviti. COVID-19 mu mrsi račune za reizbor i zbog toga ne postoji u njegovom egomanijačkom balonu u kome živi. Maska bi za njega, kao i za neke, opet nama dobro znane, bila znak poraza.”

U tri mjeseca Rajko Grlić i supruga tri puta su imali karte za let iz američke države Ohio, gdje predaje na tamošnjem sveučilištu Athens, za Zagreb. No, svaki put letovi su bili otkazivani. Na kraju se pojavio jedan preko Frankfurta, ali kako je njima do Zagreba trebalo 36 sati, odustali su pogotovo kad su čuli da se na jednom letu zarazilo nekoliko ljudi. “Odlučili smo čekati. Bio sam uvjeren da je bolje čekati duže i letjeti kasnije, a supruga Ana, obrnuto, da treba krenuti što prije jer se kasnije mogu ukinuti letovi i zatvoriti granice. Kao i uvijek, ona je bila u pravu”.

Iskoristili su priliku i uzeli biznis klasu

Čim je Croatia Airlines uspostavio vezu Amsterdam-Zagreb, poslovnica Air Francea u Zagrebu, objasnio je Grlić, preko koje su još davno kupili karte, o tome ih je obavijestila, pa su uz njihovu pomoć, za puno manji iznos od uobičajenog jer je bio trenutak kada su trebali putnike, nadoplatili za mjesta u biznis klasi. “To je olakšalo čitav pothvat i, što je najvažnije, značajno smanjilo dozu nelagode letenja u doba korone. A ona nije mala.”

Put od Columbusa, preko Atlante i Amsterdama do Zagreba, trajao je 24 sata. Atlanta, jedna od najvećih i u tom trenutku jedna od rijetkih američkih zračnih luka spojenih s Europom, bila je, kaže Grlić, čudesno prazna.

“Tu smo morali popuniti vrlo detaljan upitnik tko smo, što smo, gdje ćemo. Bez toga se nije moglo ući u avion i to je trebalo predati nizozemskoj policiji po slijetanju. U Amsterdamu nas međutim nitko nije tražio upitnik pa smo ga na kraju bacili. Aerodrom je bio živ. Ne kao u normalnim vremenima, jer sve je osim freeshopa bilo zatvoreno, ali u usporedbi s američkim zrakoplovnim lukama, puno prometniji.”

Deltini avioni bili su poluprazni

Grlić priča kako su Deltini avioni na prva dva leta bili gotovo poluprazni ali, uz izuzetno ljubazno osoblje, vrlo ugodni. Od Amsterdama do Zagreba letjeli su Croatiom. “I tu smo popunili upitnik s podacima kuda idemo i gdje nas i kako mogu naći. Avion je bio dupkom pun, a osoblje se nije pretrglo od ljubaznosti. Nije im lako u tako malom prostoru, u tim okolnostima i s toliko ljudi i zato valja razumjeti njihovu mrzovolju. Možda bi ju trebali samo malo bolje kamuflirati.”

Svih 24 sata Grlić je nosio masku, a skidao ju je samo kad je jeo i pio. Nije ugodno, kaže, ali se navikneš. “Za obične maske preporučuju se da se u avionu mijenjaju svaka četiri sata, ali mi smo od prijatelja, kao poklon za dugi put, dobili neke posebne koje izdrže 24 sata. Skinuli smo ih tek kad smo ušla u zagrebački stan.”

Neugodno iznenađenje pri povratku iz Amerike

Čim je došao u Zagreb Grlić je odmah, za svaki slučaj, otišao na testiranje u Zavod Dr. Andrija Štampar. I tu ga je dočekalo drugo iznenađenje. U Hrvatskoj gdje je u zdravstvu gotovo sve potpuno besplatno, platio je “krajnje nepristojnih 1.500 kuna.” Za razliku od SAD-a gdje se u zdravstvenom sustavu doslovce svaka usluga skupo plaća, ali su testiranja na COVID-19, jer je to u interesu zdravlja nacije, besplatno. Oba Grlićeva nalaza bila su negativna.

Teško je međutim objasniti zašto se u nas mora plaćati testiranje. Jedino je racionalno objašnjenje da se ljudi odvrate od testiranja. Zbog toga je valjda postavljena tako visoka cijena jer se zna da najveći broj građana to ne može platiti. No, zbog toga se naš Stožer do sada mogao hvaliti s relativno malim brojem zaraženih. Predsjednik Trump objavio je ovih dana na predizbornom skupu u Tulsi kako je naredio da se na minimum smanji broj testiranja jer, kako je objasnio, što je više testiranja, to je više zaraženih.

Stoga je odlučio reducirati broj testiranja te tako smanjiti broj zaraženih. Za razliku od svih ostalih država koje inzistiraju upravo na suprotnome: da se testira što više ljudi kako bi se efikasnije obuzdavala epidemija.

Život u Americi se iz temelja promijenio

Grlić kaže kako se život u Americi, nakon pojave koronavirusa iz temelja promijenio. “To se najbolje vidi na primjeru New Yorka koji je bio prvi epicentar COVID-19 u Americi i koji, zahvaljujući mudrom guverneru Andrewu Cuomu, nije doživio potpuni kolaps. Kažu da je prije koronavirusa na Manhattan dnevno dolazilo raditi više od četiri milijuna ljudi. Danas to je gotovo mrtav grad. Moja kćer Olga koja tamo živi, kaže da je na ulicama svakoga dana samo sve više beskućnika, homelessa.”

“Stotine i stotine nebodera s uredskim prostorijama zjape prazne. COVID 19 natjerao je ljude da rade od kuće i odjednom se ustvrdilo da se golemi broj poslova može tako obavljati i da je to puno jeftinije. Velike kompanije pokušavaju sada prodati te prostore jer ih u skoroj budućnosti očito neće trebati. S druge strane ljudi se iseljavaju s Manhattana jer im je apsurdno plaćati astronomske stanarine, a raditi u vlastitom stanu. Stoga je puno ugodnije i znatno jeftinije imati kuću udaljenu pola sata ili sat od Manhattana. Sve miriše na to da će New York, veliki moćan grad, doživjeti veliku transformaciju.”

Grlić je uvjeren kako će rad od kuće zaživjeti puno više nego li se to isprva moglo pretpostaviti. “Moja Olga i njen muž rade u izdavaštvu. Ona je Creative Art Director u ST. Martin’s Pressu, a on u Simon & Schusteru. Računaju da će, kada se sve smiri, vjerojatno jednom, najviše dva puta tjedno ići na posao. Ostale dane radit će od kuće. I njena kompanija razmišlja o prodaji pet velikih katova jednog od najstarijih nebodera Wall Street-a, a ostavit će samo jedan kat za sastanke.”

Velike promjene na američkom obrazovnom sustavu

Jednako velike promjene očekuju se u obrazovnom sustavu, posebno u studiranju. Veliko je pitanje, kaže Grlić, što će se dogoditi sa životom u kampusima, polaganjem ispita, hoće li uopće biti normalne nove studentske godine 2020.-2021.?

“Proljetni semestar, predavanja i ispiti, odvijali su se u čitavoj Americi preko interneta. Neki univerziteti već su najavili da će se jesenji semestar također odvijati preko interneta, a neki, kao moj, najavljuju miješanu verziju: manje klase u živo, a veće preko interneta. Bojim se da je to pretjerano optimistički pogled na blisku budućnost, ali potpuno ih razumijem. Univerziteti dobrim dijelom žive od školarina i čim nema živih predavanja drastično se smanjuje broj studenata.”

“Moj univerzitet već je otpustio više od pet stotina ljudi, a stotinjak profesora otišlo je u penziju zbog straha da će se plaće uskoro znatno smanjiti, a time i njihove buduće penzije. S druge strane američki univerziteti žive dijelom i od velikog broja stranih studenata. Trump je međutim učinio sve da ti ljudi više ne mogu doći u Ameriku. Nije njegov sin tek tako na pitanje zašto se administracija tako ponaša prema univerzitetima, odgovorio: ‘Zašto da ih pomažemo kad oni glasaju protiv nas’. Tragično kad se zna da su američki univerziteti bukvalno osnovni istraživački centri od kojih ovisi američka znanost, industrija, medicina….”

Trump je dolijevao ulje na vatru

Uz COVID-19 SAD su iz temelja uzdrmale i velike demonstracije protiv rasne diskriminacije. Zajedno s koronavirusom, opisuje Grlić, to je dubinski promijenilo Ameriku. “To je kao kad izvrneš nogavice od traperica. Iste hlače, a izgledaju potpuno drugačije. Prvo je COVID-19 donio veliki strah i izolaciju. Nakon tri mjeseca račun je glasio: više od 125.000 tisuća mrtvih i četrdeset milijuna nezaposlenih. Kada se ta brojka pomnoži s dva ili tri člana prosječene obitelji jasno je da se samo u tom prvom valu COVID-19 drastično promijenio život gotovo pola Amerike. A to je bio tek početak.”

Onda se, nastavlja Grlić, pojavila video snimka na kojoj se vidi kako bijeli policajci ubijaju crnca. “Takvih snimaka bilo je i prije i obično bi to završilo lokalnim demonstracijama crnaca nakon kojih bi odnos bijelih policajaca prema njima i dalje ostao jednako brutalan. No ovaj puta svi su sjedili kod kuće, svi su po sto puta vidjeli tu snimku i ljudima je jednostavno prekipjelo. Sutradan su u velikim gradovima Amerike počele demonstracije. Na to je Trump dolio ulje na vatru s ponosom ponavljajući rasističku izjavu nekog bijelog policajca s Floride.”

“Potom su vojska i policija po njegovom nalogu, krajnje nepotrebno, upotrijebili silu i rastjerali mirne demonstrante ispred Bijele kuće. I tako je čir pukao. Frustrirana izolacijom i Trumpovim ludilom Amerika je preko noći eksplodirala. No ovaj puta na ulice nisu izašli samo crnci. Na ulice, i to u doba najžešće epidemije, izašli su ljudi svih boja, religija i klasa. Veliki i mali gradovi odjekivali su od demonstracija. Svi američki živući predsjednici, osim Trumpa, podržali su demonstrante.”

Trump je kompromitiran u očima javnosti

Zbog masovnosti i žestine prosvjeda, objašnjava Grlić, brojne savezne države počele su puno strože regulirati prava policajaca. “Odjednom su se počele vaditi i druge snimke okrutnih ubojstava. Policajci su zatvarani i poslani pred sudove. Uklanjale su se statue koje su u južnim državama veličale ljude znane po rasizmu. Pred Kongres je došao prijedlog novog zakona o policiji koji Republikanci pokušavaju zaustaviti.”

Sve je to do kraja kompromitiralo Trumpa u očima javnosti pa mu se izborni rejting počeo dramatično urušavati. “Brojke su neumoljive. Najlakše ih je pratiti na web stranici: https://fivethirtyeight.com Trenutno se s njegovom politikom slaže 40,6 posto anketiranih, dok se 56,1 posto protivi Trumpovoj politici. Još prije nekoliko mjeseci brojke su Trumpu bile puno naklonjenije. Načinom na koji je tretirao pandemiju, otjerao je veliki broj Amerikanaca u smrt, odnosom prema demonstracijama pokazao je koliki je rasist. Pitanje je samo što još u svom ludilu može napraviti. Neki komentatori počeli su javno raspravljati o tomu što se može učiniti ako Trump silom pokuša ostati na vlasti.”

Ankete daju Bidenu prednost

Nedavno je The Financial Times objavio veliko istraživanje koje je pokazalo da njegov demokratski protukandidat Joe Biden stoji vrlo dobro.

“Sve ankete govore da je trenutna razlika između njih dvojice oko 10 posto u korist Bidena. Ali, kažu oni koji duže pamte, da su se u predsjedničkim utrkama i takve razlike znale istopiti u zadnjim mjesecima pred izbore. Kako stvari sada stoje mislim da bi Biden morao silovati crnu opaticu nasred Pete Avenije, usred bijela dana, da izgubi ove izbore. Valja biti strpljiv i vjerovati da će se predviđanje The Financial Timesa pretvoriti u stvarnost.”

Mediji imaju golem utjecaj na američke izbore

U SAD-u su mediji, ponajprije televizija, radio i novine, uvijek imali iznimno značajnu ulogu te su presudno utjecali na rezultate svih izbora. S obzirom na pojavu novih medija, društvenih mreža, interneta, Googlea, zanimalo nas je koji su sada najutjecajniji mediji u SAD. Grlić je kazao kako ne zna odgovor na to pitanje. “Ne znam, naime, koji je pravi odnos snaga velikih medijskih izdavačkih i televizijskih kuća i raznih značajnih web stranica, Twittera, Facebooka i svih ostalih društvenih mreža.”

“Starija Amerika, prati informativne programe tri velike nacionalne televizijske kuće CBS, NBS i ABC plus PBS i CNN-a. Trumpova Amerika gleda i vjeruje samo FOX-Newsu koji je, kao što nam filmovi i tv serije govore, i izmišljen da skine bivšeg predsjednika Baracka Obamu i dovede Trumpa. Od novina daleko su najutjecajniji New York Times i Washington Post. Obje novine su izrazito kritične prema Trumpu. Treći je Wall Street Journal koji je u vlasništvu Ruperta Murdocha, koji je i vlasnik Foxa. On je naklonjen Trumpu, ali sve se više i sve glasnije odmiče od njega.”

Prema Grliću, New York Times je najvjerodostojniji

Što se vjerodostojnosti podataka tiče, ističe Grlić, New York Times napravio je najbolji posao. “Redakcija je uvjerila Ameriku da svaku informaciju prije objavljivanja provjere najmanje tri do četiri puta. U poplavi svih mogućih informacija važno je imati mjesto kojemu se vjeruje i gdje možeš provjeriti istinitost onoga što se objavljuje. Tu novinu zato svakodnevno čitam preko interneta, a pretplaćen sam na nedjeljno izdanje na dobrom starom papiru koje je teško nekoliko kilograma.”

Stručnjaci se slažu da je upravo televizijska postaja Fox News bitno pridonijela izboru Trumpa za predsjednika. “FOX News diktira ponašanje onog dijela bijele populacije koji još uvijek vjeruje da je zemlja ravna ploča, a da je Obama radikalni musliman koji se nije rodio u Americi. Sve televizijske stanice imaju gledaoce, FOX ima vjernike. Tu se izgovoreno ne dovodi u sumnju. Mnogi Foxovi komentatori ujedno su najbliži Trumpovi savjetnici, a mnogi od njih nastupaju na Trumpovim mitinzima.”

“Često se događa da im Trump kaže što treba reći, a kada oni to izgovore s televizijskih ekrana, Trump se tada najozbiljnije poziva na njih kao vjerodostojni izvor te informacije. Manje više isto ono što HRT radi HDZ-u. Da nije tragično bilo bi beskonačno smiješno. Stari srednjoeuropski cinik, redatelj Billy Wilder, o tomu bi, da je živ, sigurno napravio sjajan film.”

Američki izborni sustav je beskonačno podložan manipulaciji

Rajko Grlić smatra kako su unatoč velike prednosti Bidena u anketama ipak i dalje mogući svi ishodi. “Trump je pobijedio Hillary Clinton, a imao je tri milijuna glasova manje od nje. Američki izborni sistem je tako nakaradan da je sve moguće. Proveo sam tri godine s troje studenata koji su u mojoj klasi radili dugometražni dokumentarac o tome kako je George Bush mlađi 2004. ukrao izbore u državi Ohio. Pokušali smo ući u taj čudesni izborni sistem i ustanovili da je beskonačno podložan manipulaciji. Film je otkupljen od televizija u trideset i šest zemalja. Čak ga je i HRT kupio i prikazao.”

Trumpa, po Grliću, podupiru ga prije svega pripadnici Evangelističke crkve i ljudi sličnih svjetonazora koji vjeruju da su i znanost i medicina najveće društveno zlo. “Podupiru ga i bijeli rasisti, nacisti i slični za koje on uvijek nađe po neku riječ pohvale. I na kraju, to je vjerojatno najveći broj, onih u prostoru između dvije obale koji su zahvaljujući automatizaciji, digitalizaciji, robotizaciji i velikoj selidbi tvornica izvan Amerike, jednostavno ostali bez posla puno prije koronavirusa. Ukratko, ljuti i razočarani, a tih nije malo.”

Trump je uzdanica Wall Streeta

Trump je pobijedio na izborima jer su ga, među ostalim, podupirali Wall Street, veliki biznis, vojna industrija te proizvođači oružja. Grlić pak tvrdi kako je Trump, iako je izabran od sirotinje, proveo je tri godine pogodujući isključivo bogatima. “On je njihova uzdanica. Sve mjere, od klimatskih do poreznih, mijenjao je ne bi li im ugodio i olakšao im posao i zaradu. Ali i oni moraju misliti na sutra pa sada stidljivo puštaju znakove da ga polagano napuštaju.”

Koronakriza u potpunosti je razgolitila način funkcioniranja američke demokracije. Mnogi ljudi postavljaju pitanje kakva je to demokracija u kojoj Trump vlada kao da je nedodirljivi car, njegova sin, kćerka i zet glavni su kreatori američke politike, on smjenjuje javne tužitelje i sve one koji ga ne slušaju bespogovorno, preko svojih ljudi mijenja sudske odluke, oslobađa one koje su pravosudni organi osudili na zatvorsku kaznu.”Da, slažem se”, odgovara Grlić.

Krivac ne može biti samo pojedinac, već cijeli sustav

“To je poražavajuće. Zemlja koja je čitav svijet učila demokraciji spala je na polu-diktatora vrlo ograničenih intelektualnih sposobnosti. U brojnim knjigama koji objavljuju njegovi bivši blisku suradnici svi unisono ponavljaju kako su mu Vladimir Putin, Recep Tayyip Erdogan, Xi Jinping i Kim Jong-un najveći uzori. Nije čudo da takav čovjek pokušava postati nešto slično svojim idolima. Čudno je međutim da mu to američki zakoni dozvoljavaju. Ali Vrhovni sud, jedino tijelo koje je zapravo iznad njega i izvan njegove moći, iako u njemu u većini sjede konzervativci, u minulih je mjesec dana već dva puta je presudio protiv njega. To je i više nego dobar znak.”

Sve što se događa u SAD pokazuje da krivac za takvo stanje ne može biti samo pojedinac, u ovom slučaju Trump, već je problem i u cijelom sustavu. Stoga Grlić vjeruje da će se nakon svega što je učinio Trump, u SAD ipak nešto promijeniti. “Hoće i mora. Vjerujem u to. Misleći dio Amerike i više je nego zabrinut zbog toga što je Trump ozbiljno poljuljao ugled SAD-a u svijetu. On je u panici.”

Dobitnik stotinjak međunarodnih nagrada

Filmski redatelj, scenarist, producent Rajko Grlić od 1993. profesor je filma na sveučilištu u Athensu u državi Ohio u najvišem statusu istaknutog profesora. Do sada je režirao 11 filmova, koscenarist je u 6 filmova, producirao je 4 filma, bio redatelj i scenarist u 6 televizijskih filmova i drama, a snimio je i brojne zapažane kratkometražne filmove. Osvojio je stotinjak međunarodnih nagrada, od toga čak 64 u suradnji s novinarom i književnikom Antom Tomićem. S njim je napisao i scenarij za novi film “Svemu dođe kraj”.

Iako dva puta njihov scenarij nije prihvaćen, odlučili su se javiti i treći puta jer je Tomić kazao kako želi da mu u biografiji stoji kako je nakon filma “Ustav Republike Hrvatske” koji je pokupio nagrade po cijelom svijetu, tri puta odbijen prijedlog scenarija. Korona pandemija nanijela je težak udarac filmskoj industriji pa ona, objašnjava Grlić, stoji poput zapete puške čekajući trenutak kad mogu početi s produkcijama.

“Neki već snimaju, ali uz ogroman rizik. Uz bezbrojne projekte koji čekaju realizaciju i ogroman broj završenih filmova čeka da krene u kina. Svi čekaju i nitko ne zna do kada će čekati i hoće li do tada preživjeti. Kako stvari stoje, mnogi neće.”