Replika slavnog djela, naslikana pomoću umjetne inteligencije, osvojila važnu nagradu. Kritičari i umjetnici su bijesni
Otvorena je rasprava o tome trebaju li takva djela konkurirati onima ljudskih umjetnika
Haaški muzej Mauritshuis prošloga je mjeseca organizirao akciju “Moja djevojka s biserom”, tražeći od zainteresiranih umjetnika da ponovno osmisle čuvenu Vermeerovu sliku Djevojka s bisernom naušnicom. Od gotovo 3500 prijava, suci natjecanja suzili su izbor na 170 finalista, a zatim na pet pobjednika.
Od pet pobjednika, jedan se ističe. Slika, nazvana Djevojka sa svjetlećim naušnicama, stvorena je programom umjetne inteligencije Midjourney. Napravio ju je njemački umjetnik koji stvara svoje radove s programima umjetne inteligencije, Julian van Dieken.
Negodovanje kritičara i umjetnika
Odluka muzeja Mauritshuisa da odabere ovu sliku u najmanju je ruku kontroverzna, a mnogi umjetnici i komentatori na društvenim mrežama njome nisu nimalo oduševljeni, piše Smithsonian. Neke kritike osuđuju sudjelovanje svakog umjetničkog djela generiranog umjetnom inteligencijom na ovakvim natječajima, dok druge osuđuju odluku muzeja da nagradi sliku koju je stvorio stroj, a ne ljudski umjetnik vlastitom rukom.
“Sramotna je odluka da muzej prikazuje slike generirane umjetnom inteligencijom”, piše jedan korisnik, a prenosi ArtNet. “Jeste li upoznati s problemima vezanima uz tehnologiju ili se samo radi o zanemarivanju pravih umjetnika? Pokazali ste da vam se ne može vjerovati da ćete brinuti o ljudskoj kulturnoj baštini i održavati je.”
Kontroverzna umjetna inteligencija
Otkako je tehnologija postala široko dostupna, praksa korištenja umjetne inteligencije kao generatora za stvaranje umjetnosti vrlo je kontroverzna, a rasprave o ulozi alata u kreativnosti su se pojačale. Kako piše Hyperallergic, jedno od najčešćih pitanja koje se nameće jest krše li alati zakone o autorskim pravima. Neki su umjetnici oštro osudili upotrebu Midjourneyja i drugih sličnih alata poput Stable Diffusiona, piše Hypoallergic.
Mauritshuis je na kritike odgovorio argumentima da su suci bili impresionirani van Diekenovim djelom i da način na koji je ono napravljeno nije utjecao na njihovu odluku. “Jedini kriterij bio je da je u osnovi rada stajao kreativni proces. To nije bilo natjecanje, najmlađi umjetnik imao je tri godine, a najstariji 94. Sve je bilo dozvoljeno, i kreacije s tekstilom, drvom, papirom, fotošopom”, kažu iz muzeja.
‘Odabrali smo ono što nam se sviđa’
“Gledali smo samo ono što nam se sviđa”, kazao je glasnogovornik Muzeja za nizozemske novine de Volkskrant. “A je li ovo kreativno, teško je pitanje.” Eva Toorenent, umjetnica i nizozemska savjetnica za Uredbu Europskog ceha za umjetnu inteligenciju, koja je izdala smjernice o korištenju i reguliranju umjetne inteligencije, kaže za Hyperallergic da Muzej nije razumio tehnologiju.
“Neinformirani odgovor Muzeja najviše obeshrabruje”, kaže Toorenent. “U detaljnoj sam poruci objasnila zašto je umjetnost generirana umjetnom inteligencijom, u sadašnjem obliku, vrlo neetična i nema joj mjesta za isticanje i slavljenje u muzeju.”
Vermeer je izradio samo 35 radova, a na najvećoj do sada izložbi u muzeju Rijksmusem postavljeno je njih 28. Za one koji ne mogu posjetiti Nizozemsku dok izložba traje, virtualna verzija izložbe Rijksmuseuma može se pronaći na web stranici muzeja. Muzej Mauritshuis na Instagramu objavljuje umjetničke reimaginacije Djevojke s bisernom naušnicom. Obje izložbe traju do 4. lipnja.