Roditelji su pisali Fuchsu; konkretno navode što sve treba popraviti ako se nastava opet prebaci na daljinu

Sugeriraju Fuchsu i da se na početku nove školske godine ponovi najbitniji dio gradiva koje se obrađivalo u školi na daljinu

16.03.2020., Zagreb - S obzirom da su zbog sirenja epidemije koronavirusa SARS-Covid-2 skole zatvorene na dva tjedna, Ministarstvo znanosti i obrazovanja organiziralo je nastavu preko virtualnih ucionica, te televizijskih kanala, tzv. Skola na daljinu. Za ucenike nizih razreda nastava se emitira na trecem programu HRT-a. 
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL
FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Nakon prvoga polugodišta, koje je obilježio štrajk prosvjetara, drugo polugodište protekle školske godine obilježila je nikad viđena nastava na daljinu putem televizije ili računala. Osim učitelja, nastavnika i samih učenika, velik su teret u takvom obliku nastave ponijeli i roditelji koji su, ususret novoj školskoj godini, pisali ministru Radovanu Fuchsu o iskustvima iz “kućne nastave” te sugestijama u slučaju ponovnog uvođenja nastave na daljinu.

Pismo, u ime Facebook zajednice ‘Roditelji o koronaškoli‘ koja okuplja gotovo 5.700 članova, potpisuje Antonija Petričušić, docentica s Pravnog fakulteta u Zagrebu; kako kaže, ministru prenosi iskustva koje je digitalno “dokumentirala” njihova grupa, a sve kako bi doprinijeli smanjenju i uklanjanju poteškoća i manjkavosti kojima su, kao roditelji, svjedočili od ožujka ove godine u nastavi na daljinu. Telegram je o tome detaljno pisao tijekom mjeseci udaljene školske nastave.

Iluzorno da roditelji imaju sva potrebna znanja

U pismu se ističe kako se članovi heterogene roditeljske grupe nadaju da će ministar saslušati i sagledati i roditeljsku perspektivu. Petričušić u ime grupe navodi kako je “nerealno i nepravedno” očekivati da roditelji imaju sva potrebna znanja i vještine kako bi djeca savladala nastavu na daljinu. Ističe, posve su različite pozicije i opterećenje takvom nastavom u obitelji koja u domaćinstvu ima petero odraslih članova i jedno dijete ili samohrane zaposlene majke s dvoje školaraca.

Posebno apelira na učenike koji su posve zanemareni u nastavi na daljinu – djecu s teškoćama u razvoju, djecu pripadnike nacionalnih manjina, djecu azilante i tražitelje azila, djecu koja žive u siromaštvu. Tvrdi kako su “bila ne samo diskriminirana, nego često i isključena iz prava na obrazovanje”. Taj je problem, podcrtava Petričušić, nužno adekvatno adresirati od jeseni kako niti jedno dijete ne bi zaostajalo.

Simulacija nastave u učionici

Pretežit je stav roditelja, tvrdi, da je za djecu najbolje da nastavu pohađaju u školi, kao i da su svjesni da će sve ovisiti o razvoju epidemiološke situacije. Moli od ministra i da se na početku nove školske godine osigura ponavljanje najbitnijeg dijela gradiva iz prošle školske godine koje se obrađivalo u školi na daljinu. Posebno apelira i da se, u slučaju ponovnog prebacivanja na nastavu na daljinu u cijelosti, učenicima ne šalju tek pismeni zadaci i stranice udžbenika koje je nužno pročitati.

“Predlažemo povođenje nastave na daljinu simulacijom nastave u učionici što znači svakodnevnu, redovitu i na rasporedu utemeljenu digitalnu interakciju učenica i učenika s nastavnicima, kako bi školarci imali mogućnost izravnog sudjelovanja na nastavi, postavljanja pitanja u trenutku nerazumijevanja nastavnog gradiva i dobiti stručnu pomoć u savladavanju gradiva”, piše.

Prilagoditi zadaće koronaškoli

Petričušić u pismu napominje i kako je nužno da sve aplikacije koje se u online nastavi koriste, budu odobrene i kontinuirano nadgledane od Ministarstva obrazovanja, kao i da je iznimno važno “osigurati svoj djeci tehnološke pretpostavke za praćenje nastave kako online škola ne bi pridonosila socijalnom raslojavanju”. Osvrnula se i na domaće zadaće u nastavi na daljinu; kaže kako su roditelji u praksi čitali e-poštu, printali listiće i pomagali djeci riješiti značajnu količinu dnevnih zadataka, a potom su stranicu po stranicu fotografirali i putem e-pošte slali nazad nastavniku.

“Zadaci koji se zadaju učenicima u online nastavi trebaju biti takvi da ih učenici mogu samostalno odraditi, a ne zahtijevati printanje, materijale i instrumentarij koje nema svako kućanstvo i sl.”, stoji u pismu ministru Fuchsu. Zaključuje i kako je potrebna veća unificiranost nastave na daljinu “jer je svaki od nastavnika imao neki svoj sistem rada i koristio raznorodne alate, što je uvelike zbunjivalo učenike”. Stoga je, smatra Petričušić u ime FB grupe, važno osigurati da se standardi poučavanja tijekom nastave na daljinu jedinstveno i bez odstupanja primjenjuju u svim virtualnim razredima.