Sedam razloga zašto baš nije pametno trpati se lijekovima protiv žgaravice

Dugotrajno korištenje antacida može utjecati na probavni sustav i druge organe

ZADNJA IZMJENA: velj. 14, 2018

Ako vam se nakon kave, obilnog kasnijeg obroka, previše cigareta ili nakon određene hrane javlja gastritis, sigurno uzmete kakav antacid, lijek za spriječavaje lučenja kiseline. Postoje 4 tipa antacida, a svi funkcioniraju na sličan način, kaže dr. Robert Glatter, sa Lenox Hill Hospital. Uz pomoć aktivnih sastojaka aluminija, kalcija, magnezija i sode bikarbone, antacidi djeluju tako da mijenjaju želučani pH pa on postaje manje kiseo. To pomaže smanjenju iritacije u želucu, jednjaku i dvanaestniku, dijelu tankog crijeva gdje se ono spaja sa želucem.

Dr. Glatter kaže da antacidi pomažu kod refluksa, gastritisa i čira na želucu oblažući jednjak i želudac da bi smanjili kontakt između želučane kiseline i površinskog sloja stijenke želuca. Pa tako olakšavaju probavu i neugodnu žgaravicu. Uglavnom mislimo da su antacidi posve bezopasni lijekovi ali kao i kod većine lijekova, i kod njih postoje neželjene nuspojave. Pa prije nego ih progutate kao bonbone, provjerite s liječnikom da biste bili sigurni da ne uzimate više od onoga što vam tijelo podnosi. Dugotrajno korištenje antacida može utjecati na probavni sustav, kao i na druge organe. Antacidi bi sam trebali biti samo povremena pomoć kod žagaravice i nisu baš za svakodnevnu dulju upotrebu. Evo sedam negativnih efekata koji signaliziraju da pretjerujete.

1. Zatvor

Zatvor je jedan od najčešćih simptoma pretjerane upotrebe antacida i događa se češće kod antacida s kalcijem ili aluminijem. Zatvor će trajati sve dok ih koristite. Zato je najbolje prijeći na neki drugi lijek za spriječavanje lučenja želučane kiseline, kao na inhibitore protonske pumpe ili H2 blokatore. Može se dogoditi da antacidi uzrokuju i suprotno, znači proljev, obično oni s magnezijem. Proljev je kratkotrajan ali se može ponavljati zbog kontinuirane upotrebe antacida.

2. Problemi s mišićima

Pacijenti se najviše žale na trzanje mišića, opću slabost i mlohavost mišića. To se dešava zbog utjecaja antacida na razine kalcija, magnezija i fosfora u krvotoku. Svaka promjena razine elektrolita može utjecati na mišiće i funkciju živaca. Uzimanjem antacida remetimo ravnotežu u tijelu pa se javljaju ovi čudni mišićni problemi. Ozbiljnost simptoma ovisi o količini i trajanju uzimanja antacida.

3. Problemi disanja

I usporeno disanje može biti znak da pretjerujete sa antacidima. Uzimate li previše onih koji sadrže soda bikarbonu i kalcijev karbonat, podižete pH u krvi. Kako pH raste, tijelo to kompenzira alkalnijim okolišem pa smanuje brzinu disanja. Ako se disanje znatno uspori, to može rezultirati nakupljanjem ugljičnog dioksida što vodi umoru i pospanosti. Potraje li ovo sporo disanje, ono itekako može utjecati na dnevni život i produktivnost.

4. Rizik infekcija

Želučana kiselina pomaže probavljanju hrane, ali isto tako štiti tijelo i razara bakterije koje unosimo hranom i pićem. Pretjerana neutralizacija kiseline omogućava bakterijama da prežive u probavnom traktu. U osnovi, ovo smanjuje obrambene mehanizme tijela. To dozvoljava bakterijama da pridonose gastroenteritisu, upali sluznice želuca, kao i proljevu. Postoji i povećani rizik infekcija gornjeg dišnog sustava.

5. Hiperkalcemija

Upotreba antacida koji koriste kalcijev karbonat vodi hiperkalcemiji ili stanju znanom kao mliječno-alkalni sindrom. To je stanje oštećenja stijenke želuca. Ne liječi li se stanje postaje sve gore. Sindrom može dovesti do zatajenja bubrega i taloženja kalcija u organima, osobito bubrezima. A to može biti opasno. Akumulacija kalcija u bubrezima, probavnom traktu i plućima, osobito u krvnim žilama, može utjecati na funkciju tih organa, zbog slabog protoka krvi čak može doći do zatajenja organa. Sindrom prestaje kako se prestanu uzimati antacidi.

6. Bubrežni kamenci

Antacidi koji sadrže kalcij mogu povećati lučenje kalcija urinom. Previše mineralnih soli u urinu može dovesti do nastanka bubrežnih kamenaca. Bubrežni kamenci su tvrdi, kristalizirani minerali formirani unutar bubrega ili u urinarnom traktu. Mogu izazvati krv u mokraći i bol u donjem dijelu leđa ili slabinama. Mogu boljeti i mogu izazvati spazam uretre koji blokira prolaz mokraće. Ljudi koji boluju od bubrežnih bolesti trebali bi izbjegavati uzimanje antacida, osobito onih sa aluminijem jer oštećena funkcija bubrega može dovesti do toksične razine aluminija nataloženog u krvi.

7. Osteoporoza

Jedna od glavnih popratnih pojava pretjerane upotrebe antacida je povećan rizik osteoporoze. Antacidi uglavnom sadrže aluminij koji slabi kosti,a može isprati vitalne soli iz tijela kao kalcij i fosfate. To bi trebalo brinuti one koji imaju veći rizik, ljudi sa osteopenijom ili sa povijesti osteoporoze u obitelji.

Eva Benedik
Telegram autor
1358 članaka Više o autoru