Sezonski afektivni poremećaj postoji, evo što trebate znati o tome

Sezonski afektivni poremećaj postoji, bez ikakve sumnje. Već mjesecima se osjećate kao da nosite još neki teret na leđima osim debelog zimskog džempera, obuzima vas slabost koje se ne možete riješiti, izbjegavate druženje sa ljudima, razdražljivi ste, nemate interesa ni za što.

Možda ste umorni i poslije cijele noći spavanja. Pojačan je apetit, a osobito potreba za junk hranom. Zajedno sa stalno prisutnom tugom i beznađem. Sve su ovo simptomi sezonskog afektivnog poremećaja, oblika depresije koji koincidira sa zimskim mjesecima, kaže profesor psihijatrije sa Sveučilišta Maryland, Teodor Postolache.

Ovo se ne zbiva samo u vašoj glavi. To je posve stvarno stanje. Još nije jasno koji je uzrok ovog oblika depresije koja se javlja zimi i u jesen. Jedan od mogućih uzroka je nedostatak sunčevog svjetla. Na Floridi, na primjer, puno je manje slučajeva sezonske depresije nego na Aljasci.

Nedostatak svjetla zimi utječe na raspoloženje

Kao što rad u smjenama i putovanje kroz vremenske zone može poremetiti prirodni ritam tijela, tako nedostatak svjetla zimi može izazvati nesinkroniziranost u cirkadijskom ritmu. To stvara neravnotežu seratonina, dopamina i drugih neurotransmitera koji kontroliraju raspoloženje, apetit i razine energije.

Nije problem samo u suncu. Nedostatak sunčeve svjetlosti sasvim sigurno utječe na pojavu sezonske depresije u područjima gdje je malo sunca, kaže dr Kerr, profesor psihologije sa Oregon State University. Ali njegovo istraživanje nije našlo čvrstu vezu svjetla i ove vrste depresije.

Osim nedostatka sunca, problem je i moderni način života

Što drugo može objasniti pojavu ove zimske tuge? Moguće je da moderni način života nije u skladu sa time kako se naše tijelo nosi sa kraćim, hladnijim danima. Zimi postajemo manje aktivni da bi sačuvali energiju, kaže Kerr uspoređujući to sa zimskim snom kod životinja. Navike odlaska na spavanje iste su zimi i ljeti pa to može objasniti melankoliju.

Ne treba isključiti niti genetske faktore

Niti genetske i biološke faktore ne treba isključiti jer i oni utječu na sezonsku depresiju. U nekim obiteljima javljaju se generacijama. Osobito žene u reproduktivnim godinama više pate od zimske depresije. Puno aktivnosti koje nam inače popravljaju raspoloženje, vježbanje, izlasci sa prijateljima, provođenje vremena u prirodi, nisu tako česte kad je vrijeme loše.

Jedan od lijekova je provođenje vremena u prirodi

Što poduzeti oko toga? Terapija svjetlom može popraviti raspoloženje. Treba provoditi više vremena vani bez obzira na tmurno vrijeme, ili barem boraviti pored prozora, možda otići na kakvo putovanje u sunčane predjele, družiti se više i redovito vježbati. Pomažu i lijekovi i kognitivno-bihevijoralna terapija.

Što god poduzeli, nemojte ignorirati loše raspoloženje, slegnuti ramenima i zaključiti, proći će. Koji puta se sezonska depresija uzima olako. Ne čekajte da se vrijeme promijeni da biste se bolje osjećali. Ako ne pomognu mjere koje ste sami poduzeli, otiđite liječniku.