Šišmiši prenose viruse, ali ne obolijevaju. Stručnjaci se nadaju da bi mogli pomoći u razvoju novih terapija

Kineski znanstvenici usporedili su genetski slijed novog koronavirusa i ustanovili 96 postotno podudaranje s koronavirusom nađenim u šišmišima na jugozapadu Kine, što je objavljeno u časopisu Nature, piše NPR. Virolog Vineet Menachery sa Sveučilišta u Teksasu kaže da su ovi šišmiši genetski previše bliski da ne bi bili u srodstvu.

U slučaju epidemije SARS-a koronavirus je sa šišmiša skočio na cibetku, manjeg sisavca iz obitelji majmuna koji se prodavao na tržnicama. Izbijanje MERS-a uzrokovao je koronavirus koji je s deva prešao na ljude koji su pili devino mlijeko ili jeli devino meso.

Šišmiši nose veliki broj virusa, preko 130 različitih vrsta, koji prelaze na ljude. Šišmiši i ljudi imaju puno kontakata. Na svim kontinentima, osim Antarktika, žive milijarde šišmiša i više od 1300 različitih vrsta. Novi koronavirus neće biti posljednji koji je prešao na ljude.

Prenose viruse, ali ne obolijevaju od njih

Šišmiši žive u velikim kolonijama, dijele spilje i izdubljena stabla u skupinama od milijun, gdje virusi lako prelaze bliskim kontaktom s jedne na drugu životinju. S obzirom na njihovu veličinu, šišmiši žive dugo, više od 30 godina, što je i više nego dovoljno vremena da se zaraze virusom i prenesu ga u okoliš. Virusi sa šišmiša putem urina, izmeta i sline ulaze u okoliš pa je tako, recimo, izbijanje virusa Nipah u Bangladešu povezano sa sokom datulja prikupljenih s drveća na kojem borave šišmiši, sline i uriniraju.

Šišmiš je jedini leteći sisavac na svijetu, a kada lete temperatura im raste na preko stupnjeva 37,7 stupnjeva Celzijusa. Otkucaji srca rastu i na više od 1000 otkucaja u minuti što bi za većinu kopnenih sisavaca značilo smrt. Ali šišmiši to proživljavaju svaki dan i čini se da su razvili posebni imunološki sustav kako bi se nosili sa stresom leta. Njihova tijela stvaraju molekule kakve drugi sisavci nemaju, a koje mogu popraviti oštećenja stanica.

Njihovi sustavi ne reagiraju na infekcije što sprječava da obole od mnogih virusa koje nose, a nemaju ni dijabetes niti karcinome. Znanstvenici kažu da šišmiši nikako nisu krivi što ljudi obolijevaju jer oni sami žive s tim virusima, ali problem je kada se oni prenesu na druge vrste. Upravo ljudsko djelovanje izaziva da se to desi. Na tržištima divljih životinja poput one u Wuhanu, miješaju se u kavezima životinje koje se u prirodi rijetko miješaju. A onda te životinje dolaze u dodir s ljudima, prvenstveno mesarima koji njima rukuju bez rukavica.

Šišmiši bi mogli dati i lijek?

Način na koji dolazimo u kontakt s tim životinjama, lovimo ih i prodajemo, došao je do razmjera kao nikad prije. Stručnjaci su našli tragove virusa na 22 štanda i u kamionu za smeće na tržnici morskih plodova u Wuhanu. Tržnica je zatvorena jer je ustanovljena povezanost s puno ranih slučajeva zaraze koronavirusom. Životinja posrednik prijenosa sa šišmiša na ljude još je uvijek nepoznata.

Životinja može kihnuti ili urinirati, ako je čovjek dotakne, zarazi se. Nedovoljno kuhano meso je također opasno. Šišmiši nisu samo mogući izvor virusa. Oni imaju važnu ulogu u ekosustavu Zemlje. Jedu tone insekata i oprašuju biljke te raspršuju sjemenje stotina biljnih vrsta. Oni su našli način suživota s virusima koje nose, pa iako oni mogu biti izvor virusa od kojega ljudi obolijevaju, oni bi mogli biti i izvor potencijalnih terapija, proučavanjem njihovog imunološkog sustava.