Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Slučajevi iz pet zemalja pokazuju kakve tragične posljedice može imati širenje zaraze u staračkim domovima

Od Slovenije do Španjolske, starački domovi teško se nose s tragičnim posljedicama novog virusa

ZADNJA IZMJENA: tra 9, 2020
Foto: Getty Images
Što se upravo događa s koronavirusom:

Danima je Nacionalni stožer civilne zaštite na popodnevnim pressicama izvještavao domaću javnost da se koronavirus, srećom, još nije pojavio u domovima za starije i nemoćne. Činili su to, čini nam se, s određenom dozom olakšanja: iskustva iz niza europskih zemalja u zadnjih mjesec dana pokazala su, naime, da širenje zaraze na te ustanove nerijetko izaziva nemile posljedice.

Veći broj država u Europi zadnjih se tjedana suočio sa situacijom s kakvom se sada mora nositi i Hrvatska. Štićenici domova za starije i nemoćne u ovoj su bolesti rizična skupina, i po dobi, a često i po općem zdravstvenom stanju. Epidemija koronavirusa zaprijetila je mnogim staračkim domovima u Europi, a u nekim je zemljama izazvala potresne scene kakve se dugo ne pamte.

Dramatično u Španjolskoj

Španjolska, koja je po broju zaraženih prešla Italiju, već je tijekom ožujka zabilježila uznemirujuć slučaj u domu za starije u Madridu. Kako je tada pisao El Pais, barem 19 štićenika doma umrlo je od koronavirusa, a u tom je trenutku već 75 ljudi, stanovnika doma i osoblja, bilo zaraženo. Slučaj je izašao u javnost kad se medijima javila rodbina ljudi koji su živjeli u domu.

Taj je slučaj u Španjolskoj oglasio alarm oko stanja u domovima za starije diljem zemlje. Tjedan dana kasnije pokazalo se da je situacija užasnija nego što je itko mogao predvidjeti, ali ne (samo) zbog zdravstvenog stanja štićenika, nego i zbog odnosa prema njima: vojska, koju je angažirala vlada da dezinficira staračke domove, otkrila je duboko uznemirujuć tretman starijih ljudi.

Uznemirujuće stanje u domovima

Kad je izbila pandemija, pojedini zaposlenici staračkih domova jednostavno su napustili svoja radna mjesta i više se nisu vratili. Mnogi pacijenti bili su napušteni, neki su umrli u svojim krevetima – dramatične, potresne scene u srcu mediteranske Europe. Španjolske vlasti odmah su najavile pokretanje istrage.

Agencija Reuters je početkom travnja također pisala o stanju o staračkim domovima koji se ne uspijevaju nositi s razmjerima krize. Citirali su tada izjavu regionalne čelnice Isabel Diaz Ayuso koja je procijenila da je od tri tisuće smrti u staračkim domovima u Madridu tijekom ožujka, oko dvije tisuće vjerojatno bilo posljedica zaraze koronavirusom.

Bez testova, bez statistike

No, pitanje je koliko je tih slučajeva uvršteno u službenu statistiku o broju umrlih jer često ili nema dovoljno testova ili se preminule izvan bolnica ne testira. Na to su upozoravali i mediji koji su o istom problemu, širenju zaraze u umirovljeničkim domovima, izvještavali iz Italije. Primjerice, CNN koji je nedavno objavio priču o staračkom domu nedaleko Milana.

Milano je središte Lombardije, bogate talijanske sjeverne pokrajine, koja je od početka epidemije jedna od najteže pogođenih koronavirusom. Prema tom izvješću CNN-a, u jednom tamošnjem staračkom domu je u manje od mjesec dana umrla trećina štićenika, ali je bilo nemoguće utvrditi koliko ih je umrlo od posljedica koronavirusa jer nisu sve preminule osobe testirane. Ipak, bilo je potvrđeno da se virus proširio u ustanovi, mada su prethodno uvedene stroge mjere prevencije, primjerice, bio je zabranjen ulaz svima osim medicinskom osoblju.

To je, nažalost, bio samo jedan slučaj, nikako ne i jedini. Talijanski mediji već su tjednima puni priča o nezavidnoj situaciji u domovima za starije osobe od sjevera do juga zemlje. Detaljno nabrajaju ustanove u kojima se bolest pojavila i podatke o zaraženima i smrtnim slučajevima. Iako je ponegdje riječ o procjenama jer, kako smo spomenuli, često nije bilo testiranja, te se brojke (a govori se o stotinama preminulih) dramatično upozorenje kakve tužne i tragične posljedice epidemija koronavirusa može imati kada zahvati rizičnu populaciju.

Visoka smrtnost u Francuskoj

Francuska se hrva sa sličnom situacijom kao njezine dvije susjedne države. Broj umrlih od koronavirusa u staračkim domovima tek se nedavno počeo uvrštavati u službenu statistiku o smrtnim slučajevima koja se svakodnevno objavljuje. Pokazalo se da je, nažalost, i u Francuskoj situacija u domovima za starije i nemoćne izuzetno ozbiljna: krajem prošlog tjedna, kako je tada izvijestila Hina, bilo je gotovo 18 tisuća oboljelih.

Brojevi su odmah pokazali i da je smrtnost od koronavirusa u ustanovama za skrb o starijim ljudima vrlo visoka. Prošlog četvrtka vlasti su, primjerice, izvijestile da je u domovima umrlo 884 ljudi; samo dan kasnije ta se brojka popela na 1416. I to su bili samo dijelomični podaci jer su se još uvijek prikupljali iz cijele zemlje, a vlasti su upozoravale da bi brojke mogle biti i više, s obzirom da su domovi za starije, pogotovo na istoku zemlje, prilično izloženi epidemiji.

Ni Njemačka nije pošteđena

Ni Njemačka, zemlja koja zasad ima relativno nisku stopu smrtnosti, nije pošteđena širenja bolesti u umirovljeničkim domovima, što izaziva posebnu zabrinutost u stručnim krugovima. Tamošnji mediji i dosad su izvještavali o smrtnim slučajevima i potvrđenoj zarazi većeg broja ljudi u domovima za starije osobe, a na njemačku situaciju pozvao se sinoć i hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš. Gostujući na HRT-u, govorio je, među ostalim, o stanju u Europi kazavši da je u Njemačkoj infekcija ušla u 331 starački dom. Udruge koje zastupaju pacijente i njegovatelje, pisao je prije neki dan Deutsche Welle, predbacuju da se politika intenzivno brine za stanje u bolnicama, dok je sektor skrbi za starije zapostavljen.

Stručnjaci, ističe DW, zahtjevaju da savezna vlada donese strategiju za zaštitu staračkih domova kako te ustanove ne bi postale epicentri širenja zaraze. U Njemačkoj, međutim, postoji i dodatni problem: strahuje se da bi stotine tisuća starijih moglo ostati bez potrebne skrbi ako strani njegovatelji ovih blagdana odu u svoje zemlje i više se, u strahu od zaraze, ne vrate u Njemačku.

Širenje zaraze u Sloveniji

Ubrzano širenje zaraze u domovima za starije osobe zabilježila je i susjedna Slovenija. Zaraza novim virusom vrlo je rano ušla ustaračke domove. Najprije u gradiću Metlika, u blizini granice s Hrvatskom, krajem veljače. Prva žrtva koronavirusa u susjednoj zemlji bio je stariji gospodin, štićenik tog doma, koji se liječio u Ljubljani. Umro je sredinom ožujka. Tada je bolest već bila dijagnosticirana koliko sedam štićenika i pet djelatnika doma.

Bivša vlada je zabranila posjete staračkim domovima 6. ožujka. No, epidemija se očito dotad već počela ozbiljno širiti, uključujući i po tim ustanovama. Krajem ožujka koronavirus je ušao u sedam domova, a zaraženo je bilo stotinjak ljudi. Nova vlada za tu je situaciju prozvala svoje prethodnike, tvrdeći da su prekasno donijeli mjere za usporavanje epidemije.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
374 članka Više o autoru
Više s weba