Spektakularne freske Helene Trojanske, Apola i Zeusa otkrivene su u blagavaonici antičkog grada Pompeji

Nalazi daju novi uvid u svakodnevni život prije erupcije Vezuva

FOTO: Parco Archeologico di Pompei/Metelli Pier Paolo/Ilustracija

Arheolozi stoljećima proučavaju Pompeje, a tek su iskopane dvije trećine antičkog grada.

Nedavno su otkrili drevnu blagovaonicu, ukrašenu nizom zapanjujućih fresaka od kojih svaka prikazuje par mitoloških likova povezanih s Trojanskim ratom, piše The Guardian.

Pod prostorije napravljen je od mozaika, s više od milijun sićušnih, bijelih pločica, kažu iz Arheološkog parka Pompeji.

Jedna od fresaka prikazuje Helenu Trojansku i Parisa čiji je bijeg pokrenuo događaje koji su doveli do Trojanskog rata.

Obojena u crno

Helena je bila udata za Menelaja, kralja Sparte, prije nego što je s Parisom pobjegla u Troju. Verzije se razlikuju, govori se da je Helena dobrovoljno otišla ili je bila oteta.

Arheolozi kažu da su stari Rimljani bojali blagovaonicu u crno kako se prljavština od dima i čađe uljanih svjetiljki ne bi vidjela.

Freska boga Zeusa

U drugom dijelu sobe, drevni je umjetnik naslikao grčkog boga Apolona koji pokušava zavesti trojansku svećenicu Kasandru.

Da zadobije njezinu naklonost, Apolon joj je dao moć proricanja, ali kada ga je nastavila odbijati, prokleo ju je da nitko više ne bi vjerovao njezinim vizijama rata. Tu je i freska boga Zeusa, koji je poprimio lik labuda, i kraljice Lede.

Slike su se pokretale

Nakon zalaza sunca, ljudi bi se u blagovaonici okupljali na ručku. Treperavo svjetlo svjetiljki stvaralo je dojam da se slike pokreću, osobito nakon koje čaše vina.

Blagovaonica izlazi na dvorište sa stubištem koje vodi na drugu razinu imanja. Na lukovima stubišta oslikana je scena s dva para gladijatora i nečim što se čini kao golemi stilizirani falus.

Novi uvid u život prije erupcije

Dvorana se nalazi u privatnoj rezidenciji, a iskapana je godinu dana. Na tom su mjestu pronađeni pekarnica, gradilište, freska sa somunom koji nalikuje na pizzu.

Svi nalazi su iznimno važni jer daju novi uvid u svakodnevni život prije erupcije Vezuva 79. godine naše ere, kažu stručnjaci.