Stalno čitamo kako je doručak bitan, ali to zapravo baš i nije točno. Što je važnije? Ne jesti navečer

Puno puta smo čuli da je doručak najvažniji obrok u danu. Opasnost leži u tome, kažu stručnjaci, ako preskočimo doručak tijekom dana ogladnimo, jedemo krive stvari i neizostavno se debljamo. Ali je li baš sve to istina?

Znanstvenici iz njemačkog Centra za dijabetes u Duesseldorfu, objavili su studiju koja kaže da ljudi koji preskaču doručak 33 posto češće imaju dijabetes tipa II, koji je obično povezan s viškom kilograma, nego oni koji redovito jedu doručak. Ova studija je prilog i drugim studijama koje tvrde da nas doručkovanje čini vitkijima i zdravijima.

Ali dokazuju li studije da nas baš doručak čini zdravijima? Činjenica je da ljudi koji doručkuju uglavnom imaju zdravije životne navike, manje puše, manje piju i aktivniji su. Moguće je da je zdraviji način života ono što radi razliku, a ne vrijeme koje odabiremo za prvi obrok.

Nema neki utjecaj na težinu

Jeli doručak ili ne, nema neke razlike, tvrdi liječnik Michael Mosley. Nedavna studija objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, pratila je 300 volontera prekomjerne težine, onih koji su redovito doručkovali i onih koji su preskakali taj obrok. Oni koji su inače preskakali doručak, u periodu praćenja njihove prehrane zamoljeni su da redovito doručkuju, a redoviti konzumenti doručka preskakali su ga, tijekom 16 tjedana.

Na kraju tog razdoblja, svi sudionici su se vagali. Oni koji su počeli jesti doručak, u prosjeku su izgubili, 3 kilograma. Oni koji su prestali jesti doručak, izgubili su približno isto. Znanstvenici zaključuju, unatoč vjerovanju, preporuke o doručku nemaju utjecaja na težinu onih koji pokušavaju smršavjeti.

Bitno je što jedemo za doručak, a ne kada

Vjeruje se i da doručak potiče metabolizam, ali je li to zasnovano na znanstvenim istraživanjima? Jasno je da hrana pokreće proces probave, što znači da trošimo više energije. To je prehranom inducirana termogeneza. Doručak pokreće metabolizam. Problem je što je učinak mali i završava kako se probavi konzumirana hrana.

Nema značaja jedemo li u osam ujutro ili u jedan popodne, gledano sa strane metabolizma. Ono što jedete je puno važnije nego kada jedete. Visokoproteinski doručak, kao jaja, traže više energije da bi ih se probavilo nego na primjer žitarice. Proteini nas drže dulje sitima.

Ali ono na što treba osobito paziti je da veliki obrok kasno uvečer ima iznimno negativan utjecaj. Unutrašnji sat nam kazuje da je vrijeme za spavanje, a metabolizam počinje proces probavljanja hrane.

Ista hrana navečer ima puno lošiji učinak

Liječnik Michael Mosley na sebi je istražio kako konzumacija hrane u različito doba dana djeluje na organizam. Poslije gladovanja od 12 sati, izvadio je krv. Točno u 10 ujutro pojeo je doručak, jaja sa slaninom i kobasicu. Poslije ovog obroka opet je vadio krv svakih pola sata tijekom dana. Do večeri je pio samo vodu. U 10 uvečer pojeo je drugi obrok toga dana, opet isti.

Ono što se dešavalo u krvi je posve iznenađujuće. Poslije obilnog doručka, šećer u krvi i masnoće naglo su narasle ali su se vrijednosti vratile na normalu u vrlo kratkom vremenu, šećer za dva sata, masnoće za tri sata. Ali ono što se događa uvečer je posve drugačije. Iako je liječnik jeo posve isti obrok, šećer se povisio i ostao visok nekoliko sati. S masnoćom u krvi bilo je još gore, ona je u 2 ujutro i dalje rasla, 4 sata nakon završetka obroka.

Ono što je posve sigurno i što studije pokazuju, naš organizam ne voli puno hrane prije spavanja. Ista hrana koju pojedete kasno, ima puno lošiji učinak nego ako ste je pojeli ranije u danu.