Stigla dugoročna prognoza. Meteorolozi objavili kakva nas zima u Hrvatskoj čeka, siječanj bi mogao biti ledeniji od prosjeka

U jeku energetske krize diljem Europe, pa i u Hrvatskoj, učestale su rasprave o predstojećoj zimi, koja kalendarski počinje 21. prosinca, a klimatološki već početkom sljedećeg mjeseca. Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u utorak su se javili s kraćom sezonskom prognozom koju je izradio njihov Sektor za vremenske i pomorske analize i prognoze.

Prema dostupnom prognostičkom materijalu, pred nama je najvjerojatnije još jedna u nizu zima koje spadaju u kategoriju toplijih od višegodišnjeg prosjeka. U najmanju ruku će, kažu u DHMZ-u, biti prosječno topla (ili hladna, kako se uzme) uz umjerenu do veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.

U siječnju hladnije od prosjeka

“Ako promatramo odvojeno mjesece i odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka, tada je vjerojatnost za pozitivno odstupanje veća u prosincu te osobito veljači nego u siječnju, kada je moguća temperatura oko prosjeka, ili čak ponegdje malo niža od toga”, najavljuju sinoptičari sugerirajući da bi siječanj mogao imati nešto deblje minuse od uobičajenih, i na kopnu i na moru.

Ipak, zimu će u cjelini, predviđaju, najvjerojatnije obilježiti iznadprosječna toplina što se u energetskom smislu svakako može smatrati dobrom viješću.

Na Jadranu više oborina do kraja zime

“Prognoza količine oborine na sezonskoj skali mnogo je složenija od prognoze temperature, pa je i njezina pouzdanost za dulje vremensko razdoblje manja”, upozorili su meteorolozi u dijelu prognoze padalina. Za ovu zimu predviđaju količinu oborine oko prosjeka ili veću od njega, i to uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom na Jadranu i uz njega u sva tri mjeseca postoji, kažu, “signal za više oborine od mjesečnog srednjaka”. U unutrašnjosti je vjerojatnost za više oborine od uobičajenih količina veća u prosincu nego u siječnju i veljači.

“Svakako treba naglasiti da se u hladnom dijelu godine u dugoročnim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Isto tako valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima, kada je lokalno moguća izraženija oborina, dakle obilnija kiša ili snijeg”, naveli su u DHMZ-u.

Apeliraju na praćenje upozorenja

Uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, sinoptičari kažu da svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće vremensko razdoblje, osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne količine oborine, kiša koja se smrzava na tlu, te nagla i izražena zahladnjenja).

Na kraju su naveli da je sezonska prognoza koju su objavili u skladu s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike (kojih je Hrvatska članica).