Što je obilježilo nadrealnu školsku godinu koja konačno završava? Ovih 7 stvari važno se prisjetiti

Završava najturbulentnija školska godina, evo njenog malog presjeka

ZADNJA IZMJENA: lip 20, 2020
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
Što se upravo događa s koronavirusom:

U danima pred nama, u svim će osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj završiti nastava u ovoj školskoj godini. Da nije bilo dugotrajnog štrajka i nadoknada izgubljenih dana, u svim bi školama nastava završila već u srijedu 17. lipnja. Ovako, oni koji su manje štrajkali završili su s nastavom već polovicom ovoga tjedna, a oni koji su nakupili nešto više dana za nadoknaditi, nastavu će privesti kraju u narednim danima. Učenici, učitelji, ali i roditelji konačno će na i više nego zasluženi odmor.

Nadrealnu nastavnu godinu na izmaku obilježio je pravi koktel izvanrednih događaja i situacija. Svi bi oni bili iznimno stresni i da su se rasporedili svaki na po jednu godinu, a ovako komprimirani u 175 nastavnih dana samo jedne, kreirali su godinu zbog čijeg bi si preživljavanja svi uključeni u sustav trebali međusobno čestitati i potom što prije zaboraviti sve što se izgodađalo. Od tzv. frontalnog uvođenja programa Škola za život, preko štrajka, pandemije i škole na daljinu.

1. Škola za život trebala je biti reforma

Ako se još sjećate, ovu je školsku godinu trebao obilježiti program Škola za život, verzija obrazovne reforme kako su je zamislili HNS i ministrica Blaženka Divjak. Učenici prvih, petih, djelomično sedmih razreda osnovne škole te srednjoškolci u prvom razredu, početkom rujna počeli su učiti po novim kurikulumima koji su, ako je bilo suditi prema tadašnjim istupima, značili krunu HNS-ova prelaska u vladajuću koaliciju. Tableti i digitalni obrazovni materijali zapravo su postali sinonim za Školu za život, što se kasnije tijekom školske godine u praksi pokazalo dosta korisnim.

2. Godinu je prvo uzdrmao štrajk

Početkom listopada prosvjetni su sindikati, uz podršku resornog ministarstva, ušli u štrajk tražeći povećanje koeficijenta kojim se računaju njihove plaće i to za 6,11 posto; izračunali su, naime, da upravo toliko zaostaje njihov koeficijent za koeficijentima ostalih javnih službenika s istom stručnom spremom. Prvo cirkularan, kada su se dizale pojedine županije, a onda frontalni štrajk u cijeloj Hrvatskoj, potrajao je dva puna mjeseca zbog nemogućnosti dogovora sindikata i Vlade. Treba pamtiti i trenutak u kojem je ministrica Divjak jednostavno abdicirala od vlastitog resora, izjavivši kako ne želi sudjelovati u “igri moći između Vlade i sindikata”.

U konačnici, premijer Plenković i sindikati su se dogovorili za povećanje koeficijenta učiteljima i nastavnicima za 6,11 posto u tri rate (u prosincu 2019., lipnju 2020. i siječnju 2021.), dok je nenastavno osoblje potpisalo dodatak Granskom kolektivnom ugovoru. Njihovo je povećanje plaća osigurano dodacima za koje su i neki od sindikalnih vođa priznali da su sigurnija opcija od koeficijenata koje svojom uredbom donosi Vlada. Što se tiče nastave, ovisno o broju dana sudjelovanja u (cirkularnom) štrajku, škole su izgubile maksimalno 16 dana nastave, nakon čega je trebalo osmisliti kako će se sve to nadoknaditi.

3. Kraći praznici, duža školska godina

Osim kraćenja zimskih i proljetnih praznika, u većini je škola bilo nužno produljiti trajanje nastavne godine. Tako škole, umjesto da sve završe 17. lipnja, završavaju od 17. do 26. lipnja, ovisno o tome koliko se kod njih štrajkalo. Posebno je ovo bilo izazovno za maturante, kojima je nastava produljena za tjedan dana pa su mahom završavali 29. lipnja. Nadoknade štrajka, pokazat će se kasnije, postale su neshvatljive kada je buknula pandemija koronavirusa pa su učenici i subote provodili u virtualnim učionicama.

4. Umjesto Škole za život – škola na daljinu pa potres

Nakon prvih slučajeva koronavirusa u Hrvatskoj, nastava se u osnovnim i srednjim školama 16. ožujka prebacila na daljinu. Virtualne učionice, Škola na Trećem, učiteljica Đurđa i Teams, postali su dio svakodnevnice brojnih obitelji. Kako smo već istaknuli, izrazito digitalna komponenta Škole za život u ovome je segmentu svakako pomogla za brz i uspješan transfer nastave iz fizičkih učionica u one virtualne, no bilo je mnogo problema s opterećenošću učenika radnim nalozima i zadacima. Dapače, u prvim tjednima nastave na daljinu, pandemijskog stresa i zatečenošću nacionalnim lockdownom, neki su učenici subotama na daljinu nadoknađivali dane izgubljene u štrajku, kao da se ne nalazimo u nikad prije zapamćenoj situaciji.

Zagrebačke učenike, nastavnike i roditelje 22. ožujka probudio je potres i već postojećem stresu pridodan je i onaj potresni. U svim tim okolnostima, upozoravali su i apelirali psiholozi, najranjiviji su bili učenici na prijelaznim školskim razdobljima, a posebno maturanti kojima je neizvjesnost oko završetka srednjoškolskog obrazovanja dodatno potencirana i to od strane obrazovnih vlasti.

5. Matura – tortura

Zaista, pravu torturu prošli su ovogodišnji maturanti s nejasnim, nepotpunim informacijama oko polaganja ovogodišnjih ispita. Iz Ministarstva obrazovanja dugo su govorili o “spremnim scenarijima” za ispite mature u vrijeme korone, no bez pojašnjenja o kakvim se scenarijima radi. Učiti i pripremati se za, u tom trenutku, najvažniji i najstresniji ispit, u takvim je okolnostima bilo izazovno i teško. Taman u trenutku kad se sve moralo razjasniti, ministrica Divjak i rektori sveučilišta priuštili su maturantima igrokaz prebacivanja odgovornosti pa se tako u razmaku od samo nekoliko sati nabacivalo informacijama o tome hoće li se održati izborni predmeti mature ili ne.

Na kraju je donesena odluka o održavanju svih ispita državne mature uz poštivanje epidemioloških mjera i izbacivanju gradiva drugog polugodišta četvrtog razreda iz ispita obveznih predmeta. Kraj godine obilježila je i predizborna odluka Vlade da se na popravne ispite može i s četiri negativne ocjene, što je naišlo na široko neodobravanje struke – učitelja i nastavnika.

6. Povuci-potegni oko povratka najmlađih u škole

S relaksacijom pandemijskih mjera, odlučeno je i da se najmlađi učenici trebaju vratiti u školske klupe. Doduše, ta je odluka ostavljena na izbor roditeljima što je tjednima izazivalo nedoumice i bijes roditelja, no Ministarstvo obrazovanja niti u jednom trenutku nije donijelo eksplicitnu odluku o tome da svi učenici razredne nastave moraju u školu. Mnogima je ostalo nejasno zašto i stariji učenici ne mogu u škole i to u trenucima kad je Hrvatska na graničnim prijelazima počela bilježiti toliko željene sezonske gužve.

Povratak učenika u škole posebno je morio zagrebačke roditelje, pogotovo iz škola koje su pretrpjele značajna oštećenja u potresu. Nemali broj učenika razredne nastave iz Zagreba tako će kraj nastavne godine dočekati doma, oni iz oštećenih škola raseljeni su u druge zagrebačke škole, a sličan scenarij u metropoli se očekuje i najesen.

7. Pogled unaprijed

U situaciji u kojoj je izvjestan drugi val epidemije koronavirusa, nova će školska godina početi 7. rujna, a trebala bi završiti 18. lipnja 2021. godine, odnosno 25. svibnja 2021. za maturante. Scenariji za nastavu na daljinu ili neki njen mješovit oblik već su spremni, a poznat je i raspored razmještaja učenika oštećenih zagrebačkih škola. Od jeseni bi trebala nastaviti i Škola za život, no sve je to pod upitnikom predstojećih parlamentarnih izbora i budućeg šefa ili šefice obrazovnog resora.

Ministrica Divjak priželjkuje vratiti se u Ministarstvo na krilima kandidature na HNS-ovoj listi; HDZ predlaže reviziju svega što je dosad učinjeno s obrazovnom reformom i žele donijeti novu Strategiju obrazovanja; SDP reformske procese, pak, ima namjeru vratiti na put postojeće Strategije obrazovanja i Cjelovite kurikularne reforme… Ostaje jedino nadati se da se sljedeće godine u ovo vrijeme nećemo, kao danas, osvrtati na školsku godinu riječima koje važe za ovu koju upravo ispraćamo – ne ponovila se.

Dora Kršul
Telegram autor
345 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program