Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Život

Što točno znači da se Zagreb zatresao na 5,5 po Richteru i kako su izgledali puno ozbiljniji potresi u regiji

Zagreb je 1880. godine pogodio potres koji je dosegao snagu 6,3 stupnja po Richteru, te osam stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici

U potresu koji je jutros zatresao Zagreb teško je ozlijeđena jedna osoba, 15-godišnja djevojčica koja je stradala u urušavanju zgrade u Đorđićevoj 13. Vatrogasci gase požare koji su izbili nakon potresa, spašavaju ljude zarobljene u urušenim zgradama i dizalima te uklanjaju urušene dijelove zgrada koji su opasni za građane. Broj ranjenih i ozlijeđenih još nije poznat, kao ni razmjeri materijalne štete, za koju je jasno da je poprilična. No, bez obzira na teške posljedice, stručnjaci ističu kako potres magnitude 5,5 stupnjeva po Richteru, koliko je dosegao ovaj zagrebački, premda snažan, još uvijek relativno umjeren.

Kako bi bilo jasnije o čemu pišemo, na početku donosimo kratko metodološko objašnjenje. Richterovom ljestvicom označava se seizmička energija proizašla iz potresa. Podrhtavanja tla jačine manje od dva stupnja po Richteru smatraju se mikropotresima koje ljudi ne osjećaju. Od dva do pet stupnjeva bilježe manji i lagani potresi, a podrhtavanja tla jačine veće od 5 stupnjeva po Richteru smatraju se umjerenim. Veliki potresi koji izazivaju katastrofalnu štetu na većem području počinju pri 7 stupnjeva Richtera.

Treba napomenuti i to da kod računanja prema Richteru omjeri jačine potresa nisu usporedni s brojčanim iznosom, odnosno stupnjevima, Richterove ljestvice. Tako potres jakosti 5,0 prema Richterovoj ljestvici ima deset puta veću amplitudu od potresa koji iznosi 4,0 stupnja, dok potres jakosti 4,0 ima 100 puta veću amplitudu od potresa koji iznosi 2,0.

Osjetili smo 7 stupnjeva po Mercalliju

Još jasniji prikaz razorne moći potresa može pružiti usporedba s energijom koju proizvode ljudske eksplozije. Prema podacima Američkog geološkog zavoda, potres magnitude 4,0 jednak je energiji koju proizvede eksplozija oko 6 tona TNT-a. Pet stupnjeva po Richteru jednako je oko 200 tona TNT-a, 6,0 iznosi 6270 tona, 7,0 je 199 tisuća tona, 8,0 je više od 6 milijuna tona, a 9,0 je 99 milijuna tona tona TNT-a. Da bude još malo jasnije, 99 milijuna tona TNT-a je ekvivalent otprilike 25 tisuća nuklearnih bombi.

S druge strane, Mercallijeva ljestvica jest linearna, i ima 12 stupnjeva. Svaki stupanj opisuje stradavanje stambenih jedinica i ljudi, a ta je ljestvica oslonjena isključivo na subjektivan doživljaj potresa. Potres od 1 stupnja Mercallija bilježe samo seizmografi. Kada potres dosegne 6 Mercallija, sa zidova padaju slike, razbija se posuđe, pomiče ili prevrće namještaj, a dobro građene kuće mogu pretrpjeti tek manja oštećenja. Potres od 7 stupnjeva prema Mercalliju znači da se lome crjepovi i ruše se dimnjaci. Mogu se urušiti i slabije građene ili starije zgrade, a na jačima nastaju oštećenja.

Potresom od 12 stupnjeva Mercallija smatra se onaj koji uništava ama baš sve sagrađeno ljudskom rukom, te izaziva promjene na reljefu područja koje je pogodio. Na stranicama Seizmološke službe procjenjuju da je najsnažniji potres koji je jutros pogodio Zagreb dosegao 7 stupnjeva na Mercallijevoj ljestvici, što odgovara opisu te razine potresa iz prethodnog odlomka. Naknadni potres bio je jakosti 4,8 po Richteru i 6 stupnjeva po Mercalliju.

Bilo je i težih potresa

Kada današnji potres usporedimo s nekim podrhtavanjima tla iz prošlosti, shvatit ćemo da su posljedice mogle biti gore. Najjači potres koji je pogodio Zagreb dogodio se 9. studenog 1880. godine. Potres je dosegao snagu 6,3 stupnja po Richteru, te osam stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici. Poginula su dva čovjeka, uništene su brojne zgrade, a veliki broj građana napustio je grad. Kako bilježe kronike, prvom i najjačem udaru slijedilo je niz slabijih, a podrhtavanja tla su se osjetila još nekoliko mjeseci. Prijavljeno je oštećenje 1758 kuća, od čega 485 teško. Stara zagrebačka katedrala oštećena je toliko da je obnova potrajala sve do 1906. godine.

Najjači potres na tlu Hrvatske dogodio se 6. travnja 1667. u Dubrovniku. Smatra se da je bio jak oko 7,6 stupnjeva po Richteru, te je posve razorio grad na vrhuncu moći, i odnio oko tri tisuće života. Prvi i najsnažniji udar dogodio se između osam i devet sati ujutro, a za njim su uslijedila nešto slabija podrhtavanja tla koja su dokrajčila mnoge građevine načete prvim udarom. Gotovo jednako razoran bio je požar koji je izbio nakon potresa i progutao neprocjenjivo materijalno i kulturno blago koje je nastajalo tijekom stoljeća.

Od suvremenijih potresa, mnogi se sjećaju razornog podrhtavanja tla koje je 5. rujna 1996. godine pogodilo područje Stona, Dubrovačkog primorja i Hercegovine. Potres je u epicentru bio jačine 5,6 stupnjeva prema Richteru, dok je jačina prema Mercallijevoj ljestvici procijenjena na sedam do osam stupnjeva. Najteže je stradalo mjesto Ston, u kojem je srušen ili oštećen velik broj objekata u gradskoj jezgri uglavnom izgrađenoj u 14. stoljeću. Dubrovački dnevnik bilježi da je srušena i crkva Sv. Vlaha, te da je oštećen dio poznatih stonskih zidina.

Prave katastrofe počinju iznad 6 po Richteru

Posljednji veliki potres u našem širem susjedstvu pogodio je Albaniju, u studenom 2019. godine. Poginula je 51 osoba, dok je više tisuća ljudi zatražilo liječničku pomoć. Magnitude 6,4 po Richteru i osam po Mercalliju, potres je srušio ili oštetio više do 14 tisuća zgrada, izazvavši štetu veću od jedne milijarde eura. Naknadno je utvrđeno da je riječ o najsnažnijem potresu koji je Albaniju pogodio u više od 40 godina, i najsmrtonosnijem zabilježenom u posljednjih stotinu godina.

Potres snage 6,9 po Richteru dogodio se 26. srpnja 1963. godine u glavnom gradu Makedonije. Skopje se treslo dvadesetak sekundi, a broj žrtava i danas izgleda zastrašujuće. Poginulo je 1070 ljudi, dok se broj teže i lakše ozlijeđenih procjenjuje na nekoliko tisuća. Uništeno je oko 80 posto tadašnjeg Skopja, što je bez domova ostavilo nekih 200 tisuća ljudi.

Potres jačine 8 stupnjeva po Merkalijevoj, odnosno 6 stupnjeva po Richterovoj ljestvici, pogodio je Banja Luku 27. listopada 1969. godine. Nakon nekoliko udara tijekom noći i jutra, grad se ozbiljno zatresao u 16:35 sati. Poginulo je 15 građana Banja Luke, dok je više od tisuću ljudi bilo ozlijeđeno. Čak je 13 osoba stradalo u urušavanju samo jedne zgrade. Potpuno je uništeno 86 tisuća stanova, a šteta na građevinama zabilježena je u široj okolici grada.