Što zasad znamo o povratku u škole u rujnu? Ovo je 7 ključnih stvari

Plan je ministra Radovana Fuchsa da djeca u ponedjeljak, 7. rujna, krenu u školu na nastavu, sukladno svim sigurnosnim i epidemiološkim uvjet...

ZADNJA IZMJENA: kol 3, 2020
Foto: Getty Images

Za nešto manje od mjesec dana, hrvatski se učenici vraćaju u školske klupe. Nakon protekle, višestruko turbulentne nastavne godine, plan je ministra Radovana Fuchsa da djeca u ponedjeljak 7. rujna krenu u školu na nastavu, sukladno svim sigurnosnim i epidemiološkim uvjetima. Dodatno složena situacija bit će u Zagrebu, gdje će zbog posljedica potresa biti razmješteno 13 osnovnih i srednjih škola.

U nastavku smo saželi sve dosad poznate informacije iz Ministarstva o tome kako će izgledati pohađanje nastave u pandemijsko vrijeme. Cjelokupni plan povratka u škole, s razrađenim scenarijima, trebao bi biti poznat javnosti dva tjedna prije početka škole.

1. Idu li svi u školu?

U velikom istupu za Telegram, ministar Fuchs je kazao da će pristup Ministarstva biti da sva djeca idu u školu. “Sigurno nećemo ići s varijantom dobrovoljnosti i prebacivanja odgovornosti na roditelje da roditelji odlučuju hoće li dijete ići u školu ili ne”, kazao je i pojasnio da će, ako postoji opravdani razlog, kao i prije epidemije, stručne osobe odlučiti može li dijete pohađati nastavu kod kuće.

2. Kako će izgledati scenariji?

Prema prvim najavama, prilično detaljno. Kako je kazao Fuchs u intervjuu za Telegram, scenariji i protokoli postupanja definirat će, primjerice, slučajeve ako je u jednome razredu dijete Covid pozitivno, ako se u školi dogodi proboj virusa u više razreda, itd. Za svaku od tih situacija definirat će se, primjerice, ide li u izolaciju razred u kojem su pozitivni učenici ili se, pak, zatvara cijela škola. I ranije se pisalo da je Fuchs nesklon lockdownu i da bi se mjere u školskom sustavu mogle primjenjivati samo lokalno.

Osim toga, razgovara se i o maskama i vizirima u učionicama. “Neki spominju vizire i maske, ali sve ima svoje za i protiv. Drugi tvrde da kada stavite vizir, on štiti i može funkcionirati dok učitelj predaje ex cathedra, no ako ide pomoći djetetu oko nečega ili mu štogod pojasniti na mjestu, onda vizir i nije neka zaštita jer je donji dio otvoren”, rekao je Fuchs, kazavši kako su i to specifičnosti o kojima vode računa i koje su dio jednadžbe nastave od jeseni.

3. Kako će funkcionirati parcijalni lockdown?

Ukoliko učenici i pojedini razredi završe u izolaciji, nastojat će se putem određenih alata organizirati online nastava uživo, koja bi pratila uvriježeni raspored sati i simulirala interaktivnu učioničku nastavu. “Iskreno se nadam da neće biti lockdowna u varijanti kakvu smo imali jer taj scenarij zaista predstavlja ogroman tehnički izazov. No, da, CARNET je ispitao mogućnost interaktivne komunikacije između učitelja i djece koja su u izolaciji i to bi moglo funkcionirati ako istovremeno ne bude više od 20-25 posto škola u lockdownu“, rekao je Fuchs za Telegram.

U slučaju da sve škole u Hrvatskoj budu u lockdownu poput onoga proljetos, sustav tehnički ne bi mogao podnijeti online nastavu uživo. CARNET uoči početka škole snima situaciju po Hrvatskoj i detektira škole koje nisu dobro pokrivene signalom.

4. Ide li ponavljanje gradiva iz nastave na daljinu?

I o tome razmišljaju u Ministarstvu, kako nam je potvrdio Fuchs. Preporuku oko nadoknade artikulirat će prema školama, no isto tako, iz Ministarstva se pouzdaju u to da nastavnici, koji najbolje poznaju svoje učenike, najbolje znaju što se propustilo i koji je dio gradiva slabije bio pokriven u nastavi na daljinu.

“Recimo, imamo informaciju da dosta profesora kemije nije našlo pravu metodologiju kojom bi učenicima ispredavali periodički sustav elemenata u nastavi na daljinu. Teško je zamislivo nastaviti sljedeću godinu bez periodičkog sustava elemenata i prema tome, oni će to na neki način morati nadoknaditi. Ali, isto tako, učenici u pravilu nastavljaju kod svojih istih nastavnika i oni najbolje znaju što su propustili”, kazao je ministar za Telegram.

5. Što je sa ‘Školom na Trećem’?

Kako je doznao portal Srednja.hr, iz Ministarstva procjenjuju da neće biti potrebe za Školom na Trećem jer će se u izvanrednim okolnostima eventualne izolacije učenika ili razreda u suradnji s CARNET-om organizirati alternativnu online nastavu prema unaprijed određenom rasporedu za učioničku nastavu.

6. Kako će izgledati nastava u školama pogođenim potresom?

Šest osnovnih i sedam srednjih zagrebačkih škola oštećenih u potresu, nastavu će pohađati u drugim školama, a poznati su i planovi preseljenja osnovnih i srednjih škola. Osnovnoškolci iz škola pogođenih potresom prebacuju se u druge zagrebačke osnovne škole u kojima se nastava dosad odvijala u jednoj smjeni.

Kako je neslužbeno doznao 24sata, u školama u Zagrebu s dvije smjene vjerojatno će biti skraćeni školski satovi s 45 na 40 minuta. Tako bi se trebalo dobiti dodatno potrebno vrijeme između dvije smjene za dezinfekciju škole i čišćenje prostorija. Smjene će služiti i za održavanje distance između grupa učenika.

7. Kako će se koordinirati Ministarstvo i Stožer?

U Ministarstvu će se organizirati savjetodavno tijelo u kojemu će sjediti stručnjaci, od epidemiologa, CARNET-a, agencija, sindikata do vodećih znanstvenika, najavio je Fuchs u razgovoru za naš portal. Jedna će osoba biti zadužena za direktnu komunikaciju Nacionalnog stožera civilne zaštite i savjetodavnog tijela Ministarstva. Zadatak toga tijela će biti naputke Stožera pretočiti u realnost i, istovremeno, Nacionalnom stožeru prenijeti specifičnosti škole, vrtića, fakulteta.

Dora Kršul
Telegram autor
342 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program