Stručnjaci: ljudski i mačji genom iznenađujuće su slični

Mačke imaju genome koji su strukturirani na isti način kao i ljudski, piše u časopisu Trends in Genetics. Autorica studije Leslie Lyons, veterinarka specijalizirana za genetiku mačaka na Sveučilištu Missouri, kaže da znanstvena zajednica ne cijeni mačke dovoljno i da ovo jedinstveno obilježje znanstvenici nisu iskoristili pa više proučavaju miševe i pse.

Psi i miševi imaju kromosome koji su se tijekom njihove evolucijske povijesti promijenili, što ih čini složenijima za upotrebu kao genetske analoge za našu vrstu.

Genomska sličnost mačaka čini ih jednostavnim modelima za proučavanje ljudskih bolesti. “Budući da otkrivamo da životinje možda imaju sličnije razmake između gena i da su geni istog redoslijeda, možda će nam to pomoći da dešifriramo što se događa s ljudima”, kaže Lyons. “Rad s primatom je skuplji ali pristupačnost i poslušna priroda mačaka čine ih jednom od najprihvatljivijih životinja za rad na razumijevanju ljudskog genoma.”

Bolesti mačaka koje imaju i ljudi

New York Times piše da su Lyons i njezini suradnici nedavno objavili najdetaljniji genom mačke koji je ikada sekvenciran, još je detaljniji od genoma psa.

Poboljšano genetsko razumijevanje mačaka moglo bi donijeti razvoj precizne medicine za genetske bolesti kod mačaka koja bi se jednoga dana mogla pretvoriti u genetsku terapiju za ljude. Lyons kaže da se, na primjer, policistična bolest bubrega koja prevladava u nekim pasminama mačaka, javlja i kod ljudi. Nađe li se genetski tretman za rješavanje bolesti kod mačaka, to bi moglo ponuditi trag za razvoj liječenja kod ljudi.

The Atlantic piše da nije vjerojatno da će mačke zamijeniti miševe koji su jeftiniji za uzgoj kao laboratorijski sisavci. Izbor gena životinja koji će se proučavati nije ili ili. “Pokušavate naučiti sve što možete o malome broju organizama i račvate se pokušavajući naučiti male dijelove o većem broju vrsta”, piše The Atlantic.