Stručnjaci misle da masovno krčenje šuma igra važnu ulogu u širenju raznih epidemija

SARS, ebola i sada Sars-CoV-2, sva ova tri visoko zarazna virusa uzrokuju globalnu paniku od 2002. godine i sva su tri prešla na ljude s divljih životinja koje žive u gustim tropskim šumama. Tri četvrtine novih patogena koji zaraze ljude skočilo je sa životinja, a mnoga od tih bića žive u šumskim staništima koja im oduzimamo da bi stvorili zemlju za poljoprivredu, dobili biljke za biogoriva, osigurali stambeno zbrinjavanje narasle populacije.

Što više krčimo šume, više dolazimo u kontakt s divljinom koja nosi mikroorganizme koji nas mogu ubiti. Životinje koncentriramo u manjim područjima gdje mogu lakše izmjenjivati zarazne viruse, povećavajući šanse za nastanak novih sojeva, upozorava Scientific American.

Posiječe se 28 milijuna hektara šuma godišnje

Čišćenjem zemljišta smanjuje se biološka raznolikost, a preživjele vrste imaju veću vjerojatnost da će ugostiti bolesti koje se mogu prenijeti na ljude. Svi ti faktori dovode do većeg širenja životinjskih patogena na ljude. Zaustavljanje krčenja šuma ne samo da će smanjiti našu izloženost novim katastrofama, već će i smanjiti dugi popis bolesti koje su proizašle iz staništa u kišnim šumama, kao zika, nipah, malarija, kolera, HIV.

Studija iz 2019. godine otkrila je da povećanje krčenja šuma od 10 posto povećava broj slučajeva malarije za 3,3 posto, to je 7,4 milijuna ljudi širom svijeta. Unatoč tome, krčenje šuma i dalje raste. Od 2016. godine u prosjeku se posiječe 28 milijuna hektara šuma godišnje i nema znakova usporavanja.

Kako smanjiti pritisak na proizvodnju hrane

Zajednice mogu poduzeti brojne korake da spriječe uništavanje šuma. Konzumiranje manje mesa smanjit će potražnju za usjevima i pašnjacima, manje prerađene hrane smanjit će potražnju za palminim uljem, također glavnom sirovinom za biogoriva. Usporavanje rasta broja stanovnika pravilnom edukacijom i kontracepcijom smanjit će potrebu za zemljom. Proizvodnja više hrane po hektaru može povećati prinos, bez potrebe za daljnjim krčenjem.

Pomoći će i razvoj usjeva koji se bolje odupiru suši jer klimatske promjene nose duge i teže suše. U suhim područjima Afrike i drugdje, agrošumarske tehnike poput sadnje stabala među poljima može povećati prinose usjeva. Smanjenje otpada hrane može smanjiti pritisak na proizvodnju jer oko 30 do 40 posto sve proizvedene hrane propada.

Zabrana prodaje životinja na ‘mokrim tržnicama’

Uz ova rješenja puno ranije ćemo otkriti prijetnje nove epidemije. Epidemiolozi žele otići u divlja staništa i testirati sisavce za koje se zna da nose koronaviruse, šišmiše, glodavce, jazavce, pangoline, majmune kako bi preslikali širenje mikroorganizama.

Zemlje bi trebale zabraniti prodaju divljih životinja na “mokrim tržnicama” odakle su već nekoliko puta patogeni prešli na ljude. Ilegalna trgovina se mora spriječiti. Pandemija COVID-19 je katastrofa ali može usmjeriti našu pozornost na ogromne koristi koje čovječanstvo može postići bez prekomjernog iskorištavanja prirodnog svijeta.