Stručnjaci nam sad opet tvrde da je margarin ipak bolji od maslaca

Nova istraživanja utvrdila su da zamjena maslaca margarinom smanjuje rizik obolijevanja od srčanih bolesti. Stručnjaci sa Harvard School of Public Health bacili su jučer sumnju na rezultate prijašnjih studija koje su promovirale povratak maslaca. Desetljećima nam nutricionisti govore da smanjimo unos punomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda te mesa koji su bogati zasićenim mastima.

Ozbiljne studije proteklih mjeseci pokazale su da ljudi koji jedu popriličnu količinu zasićenih masti nemaju veći rizik prerane smrti nego drugi. Zamjena zasićenih masti sa visokim nezasićenim mastima kao što je margarin, biljno ulje, maslinovo ulje i orašasti plodovi, značajno smanjuje rizik srčanih bolesti, navode istraživanja.

Nezasićene masti smanjuju rizik srčanih bolesti

Harvardski znanstvenici tvrde da su našli dokaze koji potkopavaju sva prijašnja istraživanja i kažu da ljudi ne bi trebali jesti zasićene masti i da bi unos zasićenih masti trebalo zamijeniti zdravima alternativama. Zamjena zasićenih masti s visokim nezasićenim mastima kao što je margarin, biljno ulje, maslinovo ulje i orašasti plodovi, značajno smanjuje rizik srčanih bolesti, pokazuju njihova istraživanja.

Oni kažu da ljudi koji ne jedu maslac jedu više rafiniranih ugljikohidrata kao što je bijeli kruh. Zbog toga najvjerojatnije ljudi koji reduciraju unos zasićenih masti nisu smanjili stopu smrtnosti.

Profesor Frank Hu tvrdi da njihovo istraživanje o nepromijenjenoj stopi smrtnosti ne oslobađa optužbe zasićene masti. Kada se radi o riziku od srčanih bolesti, zasićene masti i rafinirani ugljikohidrati podjednako su nezdravi. On smatra da bi ljude kada rade promjene u svojoj prehrani kardiolozi trebali ohrabriti da uzimaju nezasićene masti poput biljnih ulja i sjemenki kao i zdrave ugljikohidrate kao što su žitarice.

Prehrana rafiniranim ugljikohidratima

Tim profesora Hua analizirao je dugogodišnju prehranu i informacije o zdravlju 127.000 Amerikanaca. Rezultati su objavljeni u časopisu American College of Cardiology i pokazalo se da zamjena 5 posto unosa energije od zasićenih masti sa polizasićenim mastima smanjuje rizik koronarnih srčanih bolesti za 25 posto. Zamjena istog unosa sa monozasićenim mastima kao što je maslinovo ulje, smanjuje rizik bolesti srca za 15 posto. Zamjena zasićenih masti sa rafiniranim ugljikohidratima ne pokazuje smanjenje rizika.

Slijedeći rezultate istraživanja sugerira se da trend niskog unosa masti, a visokih ugljikohidrata koji je bio popularan osamdesetih i devedesetih, nije efikasan način smanjenja rizika koronarnh srčanih bolesti. Znači ne bi se smjelo zamijenjivati zasićene masti sa rafiniranim ugljikohidratima i obrnuto.