Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Stručnjaci upozoravaju na novu vrstu gljivice; otporna je na antibiotike i može biti smrtonosna

Candida Auris neobično se širi svijetom. Pogađa uglavnom ljude slabijeg imuniteta i starije osobe

ZADNJA IZMJENA: sij 14, 2020
Foto: Getty Images/iStockphoto

Početkom prošlog desetljeća, u dalekim kutevima svijeta pojavila se čudna i po život opasna gljivica. Prije 11 godina, 2009. našli su je u uhu pacijenta u Japanu, 2013. i 2014. godine otkrivena je u Venezueli, Indiji, Južnoj Africi i Kuvajtu. Do 2016.godine, gljivica se nastanila u New Yorku, a 2020. godine učvrstila je svoje mjesto kao ozbiljna globalna prijetnja zdravlju, kaže američki Centar za prevenciju bolesti i kontrolu, piše Inverse.

Gljivica, nazvana Candida Auris, je vrsta kvasca koji se može zadržati na koži i uzrokovati simptome poput vrućice i groznice. Pogađa uglavnom ljude slabijeg imuniteta i starije osobe. Dospije li u krvotok, iznimno je opasna te jedan od 3 pacijenta umire. Znanstvenike osobito brine jer spomenuta gljivica može razviti otpornost na tri glavne klase antibiotika, čak i na ehinokandine, novu klasu koja targetira staničnu stijenku gljivice i obično se koristi kada su gljivice otporne na druge antibiotike.

Ne zna se zašto se pojavila kod ljudi

Candide auris, za sada, ima u 40 zemalja svijeta. Genetička slika sugerira da se na Zemlji nalazi već dugi niz godina. Ali, neobično je da nije nađena u prirodi niti na životinjama. Najbliže, a da nije na ljudima, bilo je u bazenu u Nizozemskoj iako je to jedan izolirani izvještaj. Misterija je zašto se gljivica pojavila kod ljudi u proteklom desetljeću. Naizgled se to dogodilo spontano, na tri kontinenta istovremeno, kod pacijenta koji nemaju nikakve međusobne veze.

Postoje tri objašnjenja ali niti jedno nije osobito uvjerljivo. Autori studije iz 2019. godine sugeriraju da bi povećani pristup medicinskoj skrbi mogao dovesti ljude u međusobne odnose i bliski kontakt sa Candidom Auris. Ostale studije smatraju da su klimatske promjene učinile Candidu Auris toplinski tolerantnijom. To znači da bolje uspijeva u vrućim okruženjima, poput ljudskog tijela.

Candida Auris voli bolnice. Može preživjeti mnogo različitih sredstava za čišćenje i ima tendenciju zadržavanja na površinama u bolesničkim sobama, poput stolova, stolaca, ograda ili kreveta. Rano otkrivanje i suzbijanje infekcija te kontrola su najvažniji koraci zaustavljanja širenja. Bez obzira na rezistentnost nekih vrsta, za sada su prva linija obrane ehinokandini. Plan B još ne postoji.

Eva Benedik
Telegram autor
1660 članaka Više o autoru
Više s weba