Studija je istražila kako na ljude utječe gubitak novca i nemamo dobru vijest: tvrdi da nas može ubiti

Nikoga neće iznenaditi činjenica da stres oko novca može utjecati na zdravlje. No, po prvi puta, znanstvenici su pokazali da gubitak prihoda i osobnog bogatstva može značajno povećati rizik smrti, piše Medical News Today.

Tijekom niza godina različite su studije istraživale odnos između osobnog bogatstva i zdravlja. Ali može li gubitak veće svote novca skratiti naš životni vijek? Općenita je činjenica da ljudi s više novca žive dulje od onih koji ga imaju manje.

Dvadesetogodišnje istraživanje

Razlozi su složeni i još uvijek zbunjuju znanstvenike. Najnovija studija o utjecaju novca na zdravlje otkrila je da gubitak novca znatno utječe na duljinu života. Gubitak veće količine novca nije nešto u čemu itko može uživati.

Studija koju su proveli znanstvenici s Northwestern Medicine u Illinoisu i na Sveučilištu Michigan u Ann Arboru otkriva da je tijekom dvadesetogodišnjeg razdoblja više od četvrtine ljudi srednjih godina i starijih, u Americi doživjelo “negativni šok” zbog efekta gubitka prihoda.

50 posto veće šanse za smrt u idućih 20 godina

U ovoj studiji, negativni šok kao mirovina, definiran je kao gubitak 75 posto prihoda u razdoblju od 2 godine. Iako su tijekom velike recesije od 2007. do 2010. zabilježeni veliki gubici novca, ta je brojka perzistirajuća u svim tipovima gospodarske klime.

Profesorica Pool, voditeljica studije, kaže da gubitak životne ušteđevine ima znatan utjecaj na dugoročno zdravlje osobe. Pojedinci koji dožive šok gubitka prihoda ili štednje imaju 50 posto veće šanse da umru u sljedećih 20 godina nego oni kojima se to nije desilo.

Ljudi bez ušteđevine imaju rizik veći 67 posto

Promatranje dijela populacije koja nema ušteđevinu isto daje mračnu sliku, njihov rizik je veći za 67 posto. Dr. Pool kaže da je bogatstvo pa gubitak tog bogatstva jednako loš za trajanje životnog vijeka kao da ga nikada niste ni imali.

Ljudi koji ostanu bez novca, prihoda ili štednje, imaju problema sa sačuvanjem psihičkog zdravlja zbog financijskih gubitaka kao i zbog odustajanja od medicinske pomoći jer si puno toga više ne mogu priuštiti.

Liječnici bi trebali znati financijske okolnosti pacijenata

Rezultati podupiru prethodne studije koje su istraživale posljedice velike recesije i utvrdile mjerljive promjene u kratkoročnim zdravstvenim parametrima, kao krvni tlak, depresija, zloupotreba supstanci i oštećenje srca.

Ovo pokazuje da bi liječnici trebali biti svjesni financijskih okolnosti svojih pacijenata kako bi znali da kod njih postoje veći rizici za zdravlje. Dr. Pool želi nastaviti istraživanje i otkriti dublje uzroke, zašto ljudi poslije takvog šoka umiru brže i možemo li intervenirati u nekome trenutku da bi preokrenuli tijek povećanog rizika.