Studija je testirala kako uređaj za duboku stimulaciju mozga utječe na simptome Alzheimera i rezultati su dobri

Ugradnja uređaja nalik na pacemaker u mozak osoba bolesnih od Alzheimerove bolesti mogla bi pomoći usporavanju znakova otklona funkcija donošenja odluka i rješavanja zadataka, kaže nova studija. Malena studija, provedena je na samo 3 pacijenta koji su imali uređaj DBS (deep brain stimulation) za duboku stimulaciju mozga; implantiran im je u frontalni režanj, dio mozga koji je vezan uz izvršnu funkciju, što znači planiranje, rješavanje problema, pozornost i donošenje odluka. Implantat se sastoji od tankih električnih žica koje su povezane na bateriju i šalju električne impulse u mozak.

Studija, objavljena jučer u Journal of Alzheimer’s Disease, našla je da su nakon dvije godine pacijenti sa DBS implantatom pokazali otklon manji od očekivanog u izvršnim funkcijama, u usporedbi s grupom sličnih pacijenata koji nisu imali uređaj. Dvoje od troje pacijenata pokazalo je napredak u obavljanju dnevnih poslova; jedna žena iz Ohija sada sama može skuhati jednostavan obrok. Ovo je prva studija koja koristi duboku stimulaciju mozga, ciljajući izvršnu funkciju. Prijašnje studije koristile su DBS za stimulaciju memorije

Studiju još treba provesti na većoj grupi ljudi

“Postoji puno farmakoloških tretmana za pomoć pacijentima kod memorije, ali nemamo ništa što bi pomoglo poboljšanju pacijentovih prosudbi, donošenju dobrih odluka ili povećanju sposobnosti da selektivno fokusiraju pozornost na zadatak i izbjegnu sve što ih može omesti”, kaže dr. Douglas Scharre, s Ohio State Neurološkog instituta.

“Ove su vještine neophodne u izvršavanju dnevnih zadataka; spremanja kreveta, odabira što jesti i druženja s prijateljima i obitelji na smislen način”, kaže. Studija je bila mala i treba je ponoviti na puno većoj grupi ljudi. Duboka stimulacija mozga koristi se za liječenje niza neuroloških stanja, Parkinsonove bolesti, tremora, depresije i opsesivno-kompulzivnih poremećaja.

Žele istražiti korištenje nekirurških metoda

Nije jasno kako ta duboka stimulacija funkcionira u poboljšanju pacijentovog stanja, ali moguće je da blokira signale koji interferiraju s normalnom funkcijom mozga ili možda pomaže stanicama da bolje funkcioniraju. Moguće je da tretman različito djeluje na različite dijelove mozga. U budućnosti, znanstvenici žele više istražiti korištenje nekirurških metoda za stimuliranje frontalnog režnja kod pacijenata koji imaju Alzheimer što bi bilo manje invazivno od ugradnje stimulatora.

Tretman implantiranjem uređaja za duboku stimulaciju mogao bi biti tek maleni dio liječenja. “Smatramo da će liječenje Alzheimera zahtijevati puno komponenata, uključujući preventivne mjere i lijekove, ali i pristup s kirurški implantiranim uređajima koji stimuliraju puno dijelova mozga”, smatra dr. Michael Schulder s North Shore Sveučilišne bolnice u Manhassetu, New York.