Svako drugo dijete provodi barem 4 sata dnevno online. Stručnjaci upozoravaju kako ih zaštititi

“Digitalna pismenost treba postati standard i dio kurikuluma, ali da pritom pitamo djecu kako žele da im to komuniciramo u nastavi. I to treba početi čim ranije jer je novo istraživanje Hrabrog telefona pokazalo da u Hrvatskoj 79 posto djece do dvije godine koristi digitalnu tehnologiju”.

Zabrinjavajućih se brojki dotaknula Helenca Pirna Dragičević, pravobraniteljica za djecu, istaknuvši kako roditelji pod hitno moraju osvijestiti da sadržaj koji oni i njihova djeca gledaju, ali i stavljaju na internet, ne dolazi samo do i od dobronamjernih ljudi.

Treba učiti o medijskoj pismenosti

Bila je to jedna od tema o kojoj se govorilo na panelu ‘Koja je cijena jednog lajka’ pod organizacijskom palicom Centra za sigurniji Internet u Osnovnoj školi Središće u Zagrebu. Povod je bio upravo Dan sigurnijeg interneta, a zašto se panel baš ondje održao?

Škola ga, naime, obilježava već dugi niz godina i svakodnevno promiče sigurniju upotrebu tehnologije u radu s učenicima, na što je posebice ponosna ravnateljica Violeta Vragotuk.

“Ove godine slavimo 20 godina sigurnijeg interneta, a u Hrvatskoj ga pak obilježavamo 17. Edukacija je najobuhvatniji način da pristupimo djeci. Sve je veći broj nasilja i seksualnog iskorištavanja na internetu te trebamo djelovati, odnosno učiti djecu o medijskoj pismenosti, informacijskoj sigurnosti i poboljšati njihov odnos s roditeljima”, rekao je Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za sigurniji Internet (CSI).

Više od četiri sata online

CSI već dugi niz godina ima suradnju s telekomunikacijskom tvrtkom A1 Hrvatska koja je uoči Dana sigurnijeg interneta provela istraživanje s agencijom Kvaka. Rezultati su pokazali da više od 46 posto djece u dobi između 11 i 13 godina svakodnevno provodi više od četiri sata na internetu.

Da je problem nekontrolirana izloženost sadržaju s kojim se susreću na društvenim mrežama, znaju i oni sami, jer ih se čak 53 posto slaže da je on nerijetko neprikladan, vulgaran i strašan. Dodatno se njih čak 72 posto složilo da je život na mreži puno toksičniji od onog uživo jer je bullying posebno izražen.

Vodi se ‘bakinim’ pravilom

Rezultate su prokomentirali panelisti, među kojima je bio i Miran Gosta, ravnatelj Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM). Istaknuo je kako nikad nije kasno jer ono što se stavi na društvene mreže, može se i ukloniti.

“Međutim, taj sadržaj je zasigurno već preuzet, screenshotan i slično te postoji vjerojatnost da će se pojaviti na nekim drugim kanalima. Pedofilski i teroristički sadržaj uklanjaju institucije, no problematično je tu ono što stavljaju roditelji i djeca. Valja se voditi ‘bakinim’ pravilom – nemoj stavljati na internet ono što ne želiš da vidi tvoja baka”, kazao je.

Okrenuti se edukaciji roditelja i djece

S njim se složio i Ivan Pakšić, načelnik Sektora za javni red i sigurnost iz Ministarstva unutarnjih poslova, dodajući kako se danas konzumira sadržaja više no ikad prije. To je, između ostalog, zato što je postao lako dostupan, kratak i dinamičan te samim time atraktivniji.

“Djeca su prestala komunicirati putem Facebooka jer su ondje došli roditelji pa su se preselili na TikTok. Roditelji bi trebali kontrolirati djecu, no to ne rade jer su i sami konzumenti. Istraživanja su pokazala kako roditelji imaju lažnu svijest o internetu i sadržaju koji konzumiraju djeca. Često ih sami potiču na konzumaciju kako bi sebi kupili slobodno vrijeme”, upozorio je.

Zabrane, naravno, neće dovesti do toga da manje koriste internet, dodaje, već se treba okrenuti edukaciji roditelja, a potom i djece.

‘Čajanka s pedagoginjom’

Jedan od projekata koji je urodio plodom u vidu te edukacije školaraca jest ‘Čajanka s pedagoginjom’ koji provodi pedagoginja Osnovne škole Središće, Tjaša Juraković Antolić. To je preventivni program koji obuhvaća pedagoški interaktivne radionice u sklopu kojih se razgovara, raspravlja i kritički promišlja.

Cilj je kod učenika smanjiti društveno neprihvatljiva ponašanja kao što je cyberbullying.

“Elektroničko nasilje se manifestira u obliku vrijeđanja, ignoriranja, prosljeđivanja osobnih fotografija i podataka. Ono najopasnije i najnovije je prihvaćanje opasnih izazova s TikToka. Primijetili smo kod naših učenika da je posljedica toga socijalna deprivacija, pad koncentracije i pasivnost. Zato provodimo projekte i preventivne programe jer jedino na taj način možemo čuvati mentalno zdravlje naših najmanjih”, istaknula je.

S klincima treba razgovarati

Hvalevrijedan projekt jest i RokOtok od novinara i profesora geografije Domagoja Jakopovića – Ribafisha koji je od Centra za sigurniji internet dobio posebno priznanje – ‘Lajk za promicanje odgovornosti na internetu’ jer svojim radom pozitivno utječe na mlade i okolinu u kojoj žive.

“Nastao je na tragediji, ali se izrodio u dobru stvar. Preko 6000 djece je poslušalo predavanja o tome kako kvalitetnije provoditi vrijeme, čuvati okoliš i slično. S klincima moramo razgovarati i to treba krenuti od kuće. Djecom se treba baviti, pružiti im primjer, uložiti truda i kvalitetnije provesti s njima vrijeme u prirodi”, rekao je.

Boraviti što više u realnom svijetu

Osim Ribafisha, priznanje ‘Lajk za odgovorno poslovanje’ je pripalo telekomu A1 Hrvatska zbog kontinuiranog ulaganja u projekte koji pridonose većoj sigurnosti na mreži. Osnovnoj školi Središće tako je pripao ‘Lajk za odgovornost’ koju promiče u svim područjima obrazovanja.

Priznanje za digitalno odgovornog roditelja dobio je pjevač Marko Tolja koji svoju djecu rijetko izlaže društvenim mrežama. U kategoriji novinara, ‘Lajk za odgovorno izvještavanje’ dobila je pak Marija Lovrenc koja aktivno istražuje i piše o temama kaznenih dijela počinjenih nad djecom putem interneta.

Sve u svemu, zaključak panelista jest da živimo u digitalnom dobu gdje nam tehnologija pruža bezbroj mogućnosti koje dakako treba iskoristiti. No, valja zaštititi djecu od onoga čega se oni sami ne mogu i treba poticati aktivnost djece uživo – van virtualnog svijeta.