Nekad je nužno odabrati stranu

Zašto Zagreb ljude koji su pozitivni na brzom testu uopće ne uračunava u oboljele?

Ti ljudi se smatraju oboljelima od Covida-19, ali ih u statistikama nitko ne vodi kao novozaražene

Brzo antigensko testiranje koje se od ponedjeljka provodi u Zagrebu, mijenja ukupan dnevni broj novozaraženih u državi, odnosno, ozbiljno ga povećava. No, rezultati tih testiranja ne prikazuju se u službenim brojkama.

Kako je jučer objavila zamjenica ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar, Sandra Šikić, od ponedjeljka je, od 1986 testiranih, kod 576 ljudi antigenskim testom utvrđeno da su pozitivni na Covid 19. No ta brojka nije pridodana statistici koju je objavio Nacionalni stožer, ali ni onoj zagrebačkog stožera.

Kakve su brojke u službenoj statistici?

Prema jučerašnjem priopćenju Nacionalnog stožera u Hrvatskoj imamo 3.603 nova slučaja zaraze koronavirusom. U utorak ih je bilo 2.323. To su rezultati koje utvrđuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Ukupan broj novooboljelih osoba u Gradu Zagrebu, prema podacima HZJZ-a, danas je 595. U utorak ih je bilo 445.

Koliko zapravo ima novozaraženih?

No, Stožer Civilne zaštite Grada Zagreba objavio je i podatke o antigenskim testovima. U 24 sata, dakle od utorka do srijede, antigenskim testovima testirano je 1005 osoba od kojih je 328 bilo pozitivno na SARS CoV-2. Dan ranije antigenskim testovima, od 978 ljudi, utvrđeno je 248 pozitivnih. Ukupno, dakle, dolazimo do 576 novozaražeih, o kojima je jučer ujutro govorila gospođa Šikić.

Svi Covid-pozitivni utvrđeni brzim testovima, iako se ne nalaze u službenoj statistici, moraju odmah u strogu izolaciju. Drugim riječima, vode se kao bolesni. Dolazimo do pitanja zašto onda, budući da ih se evidentno tretira kao zaražene, ne ulaze u kupni broj zaraženih osoba u Hrvatskoj, što bi značajno povećalo brojku koju objavljuje Nacionalni stožer.

Brzi test je epidemiološka mjera

Iz Grada Zagreba za Telegram pojašnjavaju kako se ne radi o službenom testiranju, već o “epidemiološkoj mjeri” koju je Zagreb odlučio provesti po uzoru na Madrid. “Želimo obuhvatiti čim više ljudi i vidjeti kakva je situacija sa zarazom kako bismo mogli poduzimati mjere za njezino suzbijanje”, dodaju.

Već je rečeno da se brzi antigenski testovi mogu koristiti za dijagnostiku kod simptomatskih osoba u prvih pet dana bolesti. Ako je brzi antigenski test napravljen unutar pet dana od početka simptoma negativan, ili je prošlo više od pet dana od početka simptoma, bolesnika treba testirati PCR testom.

Negativan test treba potvrditi PCR testom

Brzi antigenski testovi se zbog niže osjetljivosti u odnosu na PCR testove ne koriste za isključivanje COVID-19. Negativni nalaz brzog antigenskog testa treba, dakle, potvrditi PCR testom kako bi se isključio lažno negativni nalaz.

Iz ovoga možemo zaključiti samo kako negativni rezultati brzih testova nisu prihvaćeni kao negativni, pozitivni su prihvaćeni kao pozitivni, ali ih se, eto, iz nekog razloga svejedno ne računa u ukupnu statistiku.