Sve je veći društveni pritisak na McDonald's, Coca-Colu i druge zapadne tvrtke koje uporno ostaju u Rusiji
Masovno ih se kritizira na društvenim mrežama, mnogi pozivaju na bojkot
Raste pritisak na zapadne divove hrane i pića da se povuku iz Rusije zbog invazije na Ukrajinu. McDonald’s i Coca-Cola kritizirani su na društvenim mrežama jer su nastavili poslovati u toj zemlji i nisu progovorili o ruskim napadima. Druge poznate tvrtke već su obustavile prodaju ili su prestale pružati usluge Rusiji. I druge se zapadne tvrtke, KFC, Pepsi, Starbucks, Burger King pozivaju da zatvore poslovnice i zaustave prodaju u Rusiji, javlja BBC. Na poziv BBC-ja za komentarom, prozvane tvrtke nisu odgovorile.
Lanac brze hrane KFC prošle je godine u Rusiji imao 1000 restorana. U 2021. godini naveli su da planiraju tamo otvarati 100 restorana godišnje. U nedavno objavljenim informacijama McDonald’s je otkrio da u Rusiji imaju 847 lokala. Tvrtka je i vlasnik većine prodajnih mjesta dok u ostatku svijeta podružnicama uglavnom upravljaju nositelji franšize.
Poziv da preispitaju svoje poslovanje u Rusiji
Thomas DiNapoli, nadzornik zajedničkog mirovinskog fonda države New York, napisao je pisma tvrtkama, prema izvješćima Reutersa, pozivajući ih da preispitaju svoje poslovanje u Rusiji jer se suočavaju “sa značajnim rastućim pravnim i operativnim rizicima i kršenjem ljudskih prava”. Često vlasnici franšize mogu donijeti odluku hoće li ili neće zatvoriti lance, ovisno o uvjetima ugovora koje imaju s velikim lancima.
Šef Starbucksa, Kevin Johnson, nedavno je opisao napade na Ukrajinu kao ničim izazvane i nepravedne. No, većina Starbucksovih lokacija u Rusiji ostaje otvorena, navodi web stranica, a franšizu vodi grupa iz Kuvajta.
Prehrambene tvrtke teže donose odluku o povlačenju s tržišta
Dr. Ian Peters, direktor Instituta za poslovnu etiku, rekao je za BBC News da nije vrijeme za mirno promatranje. “Svijet će suditi tvrtkama prema onome što rade u takvim okolnostima, a etička prosudba je jednako važna kao i poštivanje bilo kakvih propisa i sankcija koje predvodi vlada. Savjetovali bismo tvrtkama da u takvim okolnostima uvijek gledaju širu sliku i nastoje učiniti pravu stvar, stavljajući širi interes iznad kratkoročne dobiti”.
Profesorica poslovne etike na Henley Business School, Kleio Akrivou, sugerira da bi prehrambene tvrtke mogle teže donositi takve odluke nego, recimo, konzultantske tvrtke. “Kada su u pitanju sankcije koje ruskom stanovništvu oduzimaju osnovna dobra i dostojanstvo, tvrtke moraju promišljenije postupiti. Sada je vrijeme da divovi brze hrane usklade kako će ljudi biti pogođeni takvim potezima, uz reputacijski rizik.”