Nekad je nužno odabrati stranu

Sve više istraživanja pokazuje da anksiozni ljudi dijele ovu, vrlo pozitivnu, osobinu

Znanstveno je dokazano kako je anksioznost usko povezana s inteligencijom

FOTO: Erik Anestad/Flickr

Iako se o tome govori već neko vrijeme, sada je i znanstveno dokazano kako su ljudi koji više brinu – inteligentniji. Što znači da vaša pretjerana anksioznost, ukoliko ona postoji, nije isključivo negativna osobina.

Psiholog Alexander Penney i njegovi kolege nedavno su proveli istraživanje na uzorku od 100 studenata na Sveučilištu Lakehead u Ontariju, gdje su od njih tražili da kroz razne zadatke bilježe količinu brige i nervoze koju doživljavaju, donosi Business Insider.

Otkrili su kako su anksiozniji studenti, odnosno oni koji su se više slagali s izjavama kao što su “Često brinem oko nečega” postigli bolje rezultate na testovima verbalne inteligencije.

Neobičan eksperiment iz 2012. godine

Anksiozni pojedinci pokazali su se opreznijima i učinkovitijima.
Anksiozni pojedinci pokazali su se opreznijima i učinkovitijima Yann LECOEUR Photography/Flickr

Ovakvo stajalište podupire i jedan pomalo neobičan eksperiment kojeg su 2012. godine proveli psiholozi Tsachi Ein-Dor i Orgad Tal iz Interdisciplinarnog centra Herzliya u Izraelu, a u svom su eksperimentu uzorku od 80 studenata zadavali gotovo jednake količine stresa.

Ispitanicima su rekli kako je njihov zadatak procijeniti umjetninu koja će im biti prezentirana putem softvera, ali ta je priča bila tek paravan. Kad su odrađivali zadatak, ispitanici su “slučajno” aktivirali računalni virus – koji se, zapravo, aktivirao automatski, jer je bio unaprijed namješten od strane istraživača. Studenti su zatim bili primorani zatražiti tehničku pomoć, a za tu je pomoć bila zadužena unaprijed istrenirana glumica.

Tijekom cijelog tog procesa imali su još i niz drugih smetnji, kao na primjer nenadane ponude za razna istraživanja. “Otkrili smo da su anksiozniji pojedinci bili manje podložni raznim smetnjama”, objasnili su Tal i Ein-Dor te tako dokazali da su nervoznije osobe ustvari opreznije i učinkovitije.

Mozak koji više brine može pronaći više različitih rješenja

Anksiozniji pojedinci skloniji su situaciju sagledati s više strana
Anksiozniji pojedinci skloniji su situaciju sagledati s više strana msie_bigudi/Flickr

Drugo istraživanje slično ovom eksperimentu proveo je psihijatar Jeremy Coplan iz SUNY Downstate medicinskog centra u New Yorku. On i kolege istraživanje su provodili na ispitanicima koji su patili od anksioznih poremećaja, a otkrili su kako su pojedinci s ozbiljnijim simptomima redom imali veći kvocijent inteligencije.

Ideja da su anksiozniji ljudi ustvari i mudriji zvuči poprilično uvjerljivo, jer je mozak koji više brine ujedno i taj koji može pronaći više različitih rješenja. Penney i njegovi kolege u svom su istraživanju napisali kako je moguće da su inteligentniji pojedinci sposobni uzeti u obzir i prošle, ali i buduće događaje u isto vrijeme te puno detaljnije sagledati situaciju, što ih onda može dovesti do toga da više brinu i paničare.

Ova bi veza, ukoliko postoji, trebala ići u oba smjera. Djeca koja imaju predispozicije za razvoj anksioznosti mogu postati pametniji i učinkovitiji pojedinci, a pametni ljudi mogu pronaći mnogo više stvari oko kojih će brinuti.

Dakako, postoje određene studije koje pokušavaju pobiti ovakvu teoriju te tvrde kako između inteligencije i anksioznosti postoji ustvari negativna povezanost. Sudeći prema Robertu Epsteinu, američkom psihologu, ako je osoba pametnija, ona je u isto vrijeme i smirenija. “Dakako da postoje iznimke, ali osnovni rezultat je upravo taj. A objašnjenje za tu negativnu povezanost jako je jednostavno: Kad su ljudi nervozni, ne razmišljaju suvislo”, izjavio je Epstein.

Neki od najvećih umova svijeta patili su od anksioznosti

Nikola Tesla, jedan od najpametnijih ljudi na svijetu, patio je od anksioznosti
Nikola Tesla, jedan od najpametnijih ljudi na svijetu, patio je od anksioznosti Sunica Markovic/Flickr

No, i dalje postoji osnovana sumnja da tendencija ka nervozi stvarno ima svojih prednosti kad je riječ o inteligenciji, pogotovo ako uzmemo u obzir kako su upravo neki od najslavnijih umova svijeta, poput Nikole Tesle, Charlesa Darwina i Kurta Gödela, patili od anksioznih poremećaja.

U tu kategoriju spada i Abraham Lincoln, koji je sam sebe opisao kao “prirodno nervozan temperament”. Zanimljivo je i to da je remek djelo Edvarda Muncha, “The Scream”, također nastalo za vrijeme kad je poznati slikar doživljavao napadaj panike. “Stajao sam tamo i drhtao od anksioznosti – i osjetio beskrajan krik kako prolazi prirodom.”