Sve više ljudi ima SIBO; stanje zbog kojeg su vam potpuno pošemerene bakterije u želucu. Kako si pomoći?

Dijagnoza SIBO ili sindroma bakterijskog prerastanja tankog crijeva (small intestinal bacterial overgrowth) postaje sve češća. Ovo stanje znači da u tankome crijevu obitava previše bakterija i bakterija loše vrste pa se zbog toga osoba bori s nadutošću, plinovima, boli u abdomenu, proljevom ili sa svim tim zajedno. Osim ovih neugodnih, u nekim slučajevima, jako bolnih simptoma, stanje se teško dijagnosticira i liječi.

Često se postavlja pogrešna dijagnoza sindroma iritabilnog crijeva, jer je SIBO tek nedavno identificiran kao posebno stanje i još uvijek ga prati puno pitanja. “Puno je toga što se o toj bolesti ne zna, o njoj tek počinjemo učiti da bi pravilno postavili dijagnozu, umjesto da je odmah proglasimo sindromom iritabilnog crijeva”, kaže Sunit Srivastava, specijalist interne medicine i gerijatrije sa Floride.

Na Stanfordu razvili posebnu dijetu

Kako istraživanja o sindromu bakterijskog prerastanja tankog crijeva napreduju, liječnici kažu da ako slijedimo određenu dijetu možemo smanjiti bolne i neugodne simptome. Antibiotici su i dalje prva linija obrane od bolesti, ali i izbjegavanje određene hrane može pomoći smanjenju uistinu teških simptoma. Pridržavanje specijalne dijete, razvijene na sveučilištu Stanford, poznate kao FODMAP eliminacija mogao bi biti put za prepoznavanje hrane koja pogoršava simptome. FODMAP je oznaka za fermentirajuće, oligosaharide, disaharide, monosaharide i poliole.

Laički, ovo je određena klasa ugljikohidrata koji se ne probavljaju u tankome crijevu. Namirnice koje sadrže FODMAP su proizvodi s laktozom, jabuke, kruške, gljive, grah, luk, pšenica, cvjetača i mnoge druge namirnice koje obično klasificiramo kao zdrave. Oni koji imaju simptome moraju tri do četiri tjedna eliminirati takvu hranu. Zatim počinju nanovo uvoditi namirnice, jednu po jednu svakih nekoliko dana da bi vidjeli koja hrana točno im izaziva simptome da znali što moraju izbjegavati.

Nije preporučljivo uzimati probiotike

Ovakav pristup ima nekoliko nedostataka, u prvom redu dijeta je vrlo restriktivna i može utjecati na pojavu manjka hranjivih tvari, osobito B12 vitamina pa je važno dijetu provoditi pod kontrolom liječnika. Dijeta može pomoći ublažavanju simptoma, ali, za sada, nema dovoljno dokaza da se na taj način može prevenirati SIBO. Da bi eliminacijska dijeta djelovala, na početku je potrebno izbaciti svu FODMAP hranu i dnevno pratiti kako jedete i koji vas simptomi prate što je dosta zahtjevno. Ako su vam simptomi izrazito bolni, vrijedno je pokušati.

Osim FODMAP eliminacije, općenito se preporuča da oni koji imaju SIBO ne uzimaju probiotike. Glavni cilj je smanjenje broja bakterija u crijevima. Uzimanjem probiotika, unosimo vrste bakterija koje možda neće pomoći tom stanju. Osim probiotika, ne bi se smjeli uzimati niti umjetni zaslađivači. Oni dodatno hrane bakterije koje žive u tankome crijevu, što će pokrenuti simptome. Laktoza se prepoznaje kao glavni iritant i za SIBO i za sindrom iritabilnog crijeva.

Što još može pomoći

Zato se općenito pacijentima ne preporučaju proizvodi koji sadrže laktozu, mlijeko, sirevi, jogurt, sladoled i drugi mliječni proizvodi. Određene biljke mogu potencijalno ublažiti simptome. Pepermint i origano sadrže prirodne antibiotike koji bi mogli pomoći. Konzumacija ovih biljaka može smanjiti simptome iako te biljke nisu magični lijek.

Dok sama prehrana neće izliječiti SIBO, izbjegavanje određene hrane može učiniti život ljudima sa tim stanjem podnošljivim. Za dijagnosticiranje bolesti kod nas se koristi test laktulozom. Test se temelji na probavljanju otopine laktuloze koju naš organizam ne može razgraditi, ali je prerađuju bakterije tankog crijeva. Probavljanjem nastaju plinovi, metan i vodik, a koncentracija im se mjeri u izdahnutom zraku.