Šveđanin Svante Pääbo dobio Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju: 'Postigao je nešto naizgled nemoguće'

Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju je Šveđanin Svante Pääbo za rad na genomima izumrlih hominida te za istraživanja o ljudskoj evoluciji, objavila je u ponedjeljak u Stockholmu Nobelova skupština.

Pääbo je sekvencirao genom neandertalca i otkrio tzv. Denisovskog čovjeka, dosad nepoznatu podvrstu Homo sapiensa koja je živjela u doba paleolitika. Njegov rad objašnjava genomske promjene koje čine razliku između ljudi i njihovih bliskih srodnika.

Pääbo je, inače, projekt otkrivanja čitavog neandertalskog genoma dovršio 2010., a proveo ga je i u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU). Taj švedski antropolog i genetičar i jedan od osnivača paleogenetike dopisni je član HAZU-a. Svojim je znanstvenim radom dobro poznat i znanstvenoj zajednici i široj javnosti kao utemeljitelj novoga znanstvenog područja – molekularne arheologije – i kao jedan od najutjecajnijih svjetskih znanstvenika s područja evolucijske genetike čovjeka, navodi o njemu HAZU. Sudjelovao je i u radu stručnih skupova u Hrvatskoj.

‘Postigao nešto naizgled nemoguće’

Metode izdvajanja i analize DNK iz paleontoloških i arheoloških ostataka koje je uveo u znanstvena istraživanja danas su međunarodni standard u tome području znanosti, navodi HAZU, a njegove metode omogućile su analiziranje čitavih genoma iz izumrlih organizama.

“Čovječanstvo je uvijek zanimalo vlastito porijeklo. Otkuda potječemo i u kakvim smo odnosima s onima prije nas? Što nas – Homo sapiense razlikuje od drugih hominida? Svojim pionirskim istraživanjem Svante Pääbo postigao je nešto naizgled nemoguće – sekvenciranje genoma neandertalca, izumrlog rođaka današnjih ljudi”, objavila je Nobelova skupština u ponedjeljak.

“Njegovo je i senzacionalno otkriće ranije nepoznatog hominida Denisova. Pääbo je također otkrio da se genetski transfer dogodio s tih izumrlih hominida na homo sapiensa nakon migracije iz Afrike prije oko 70.000 godina”, navela je skupština koja ističe da taj je drevni prijenos gena na današnje ljude važan danas i za fiziologiju primjerice u proučavanju toga kako naš imunosni sustav reagira na infekcije.

Nagrada od 10 milijuna švedskih kruna

Proglašenjem dobitnika Nobelove nagrade u kategoriji medicine na Institutu Karolinska u Stockholmu počeo je tjedan u kojemu će biti objavljene nagrade i za fiziku (utorak), kemiju (srijeda), književnost (četvrtak) i mir (petak). Jedino se dobitnik Nobelove nagrade za mir objavljuje u Oslu. Nobelova nagrada za ekonomiju bit će objavljena sljedeći ponedjeljak, iako se ne temelji na konačnoj oporuci donatora nagrade i izumitelja dinamita Alfreda Nobela (1833.-1896.).

Nagrade će biti dodijeljene na godišnjicu Nobelove smrti 10. prosinca. Prošle godine Nobelova nagrada za medicinu pripala je znanstvenicima Davidu Juliusu i Ardemu Patapoutianu za otkriće staničnih receptora koje ljudi koriste za osjet temperature i dodira. Nobelove nagrade prati novčani iznos od 10 milijuna švedskih kruna po kategoriji.

Bio je ushićen, ostao je bez teksta

Svante Pääbo (67) živi desetljećima u Njemačkoj i radi od 1999. na institutu za evolucijsku antropologiju Instituta Max Planck u Leipzigu. Godine 2009. otkrio je da je došlo do prijenosa oko dva posto gena sa izumrlih hominida na homo sapiensa. Dugo ga se smatralo kandidatom za Nobela, ali je posljednjih godina nestao s popisa favorita.

“Bio je ushićen, ostao je bez riječi. Vrlo sretan”, rekao je Thomas Perlmann, tajnik Nobelova odbora za fiziologiju i medicinu, koji je Pääba nazvao kako bi ga obavijestio da je dobitnik Nobela. “Pitao je smije li ikome reći i pitao je smije li reći svojoj ženi, a ja sam rekao da je to u redu. Bio je nevjerojatno oduševljen ovom nagradom.”

I tata mu je bio nobelovac

Pääbo, sin biokemičara Sunea Bergströma, također dobitnika Nobelove nagrade, zaslužan je za transformaciju proučavanja ljudskog podrijetla nakon što je razvio pristupe koji su omogućili ispitivanje sekvenci DNK iz arheoloških i paleontoloških ostataka. Njegova ključna postignuća uključuju sekvenciranje cijelog genoma neandertalca kako bi se otkrila veza između izumrlih ljudi i modernih ljudi. Također je iznio na vidjelo postojanje dosad nepoznate ljudske vrste nazvane denisovski čovjek, iz 40.000 godina starog fragmenta kosti prsta otkrivenog u Sibiru.

Pandemija covida-19 postavila je medicinska istraživanja u središte pozornice, a mnogi su očekivali da će razvoj cjepiva koja su omogućila svijetu da ponovno stekne neki osjećaj normalnosti na kraju biti nagrađena. Obično je potrebno mnogo godina da bi bilo koje otkriće bilo nagrađeno, a odbor zadužen za odabir pobjednika želi utvrditi njegovu punu vrijednost s određenom sigurnošću.

Na pitanje zašto nagrada nije dodijeljena napretku u borbi protiv covida Perlmann je rekao da je to dobro pitanje na koje neće odgovoriti. “Govorimo samo o ljudima koji dobivaju Nobelovu nagradu, a ne o onima koji je ne dobivaju ili je još nisu dobili.”

U društvu Fleminga i Kocha

Najcitiraniji rad Svantea Pääboa u Web of Science objavljen je 1989. s 4077 citata, rekao je David Pendlebury, iz pružatelja analitičkih znanstvenih podataka Clarivate sa sjedištem u Velikoj Britaniji. “Samo oko 2000 radova od 55 milijuna objavljenih od 1970. citirano je toliko puta.”

S ovim 113. Nobelom za medicinu, sada je ukupno 226 osoba kojima je dodijeljena nagrada “za fiziologiju ili medicinu” od njezina osnutka, uključujući 12 žena. Dosadašnji pobjednici u tom području uključuju niz poznatih znanstvenika, uključujući Alexandera Fleminga, koji je podijelio nagradu 1945. za otkriće penicilina, i Roberta Kocha, koji je osvojio nagradu 1905. za svoja istraživanja tuberkuloze.