Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Svi pišu o toplinskom valu, pa smo s RTL-ovim meteorologom provjerili što nas zbilja čeka ovog vikenda

Temperature će vrhunac doseći tijekom sutrašnjeg dana, kada bi mogle ići i iznad 35 Celzija

ZADNJA IZMJENA: lip 14, 2019
Foto: Vjekoslav Skledar

Toplinski val na kojem se Hrvatska peče čitav tjedan sutra stiže do vrhunca, kaže nam Nikola Vikić Topić, meteorolog RTL-a. „Temperature su od prosjeka za lipanj više za pet do sedam stupnjeva, ovisno o kojem dijelu Hrvatske govorimo. Doduše, i sami znate da posljednjih 10, 15, možda i 20 godina nije neobično da temperature u ovo doba godine odu iznad 30 Celzija, ali lipanjski dnevni prosjek za Zagreb i dalje se kreće od 25 do 28 stupnjeva, tako da zaista možemo govoriti o toplinskom valu. Dobra je vijest to da je nepogoda konačno pri kraju”, rekao nam je Vikić Topić.

Ipak, prije nego što dočekamo toliko željeno osvježenje, čeka nas još i vrlo vruć vikend. U Zagrebu će danas biti toplije nego jučer, kaže nam Vikić Topić. „Vjerojatno ste primijetili da je usprkos tome vani malo podnošljivije nego proteklih dana. Razlog tome je pad vlage u zraku. Temperatura je i dalje visoka, ali nema one nepodnošljive sparine”. Prošla noć je zbog toga u Zagrebu bila ugodnija od one sa srijede na četvrtak. Podnošljivo bi trebalo biti i noćas, mada će se temperature u Zagrebu popeti na oko 21 ili 22 Celzija. Temperature će vrhunac doseći tijekom sutrašnjeg dana, kada bi mjestimično mogle otići i preko 35 Celzija.

Asfaltni radijator

„Treba napomenuti da će u većim gradovima biti toplije nego u okolici, što je uobičajeno. Razlika može biti do pet stupnjeva, a razlog tome su velike količine asfalta. On upija toplinu, pohranjuje je, i na kraju je počinje isijavati, tako da zapravo djeluje kao radijator”, kaže nam meteorolog RTL-a. Početak kraja toplinskog vala dočekat ćemo u nedjelju, kada će temperatura biti niža nego prethodnih dana. Usprkos tome, pravog olakšanja još uvijek neće biti, i to zbog ponovnog rasta postotka vlage u zraku. Iz tog su razloga moguće i lokalne oluje.

„Vrućina će osjetno popustiti u ponedjeljak, kada bi se temperatura trebala vratiti unutar lipanjskog prosjeka. Isto vrijedi i za utorak. Temperatura će ponovo porasti u srijedu i četvrtak, kada je moguće da dosegne 30 stupnjeva Celzija, ali ne očekujemo ekstreme kakve imamo danas”, kaže nam Vikić Topić.

Ne na sunce od 10 do 17 sati

Toplinskog vala su svjesni i u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, iz kojeg su objavili opsežne preporuke za zaštitu od vrućine. Najvažnije je, naravno, rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine. Preporučuje se negazirana voda i niskokalorični napitci bez kofeina, alkohola i šećera, kako bi se izbjeglo izazivanje jače dehidracije. Preporučuje se i izbjegavanje boravka na direktnom suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, pogotovo djeci, trudnicama, starijim osobama, srčanim bolesnicima i bolesnicima s kroničnim bolestima.

Bilo bi pametno nositi laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala, te prije izlaska na sunce staviti šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale. HZJZ savjetuje korištenje lagane posteljine, po mogućnosti bez jastuka kako bi se izbjeglo akumulaciju topline od tijela. Trebalo bi jesti češće, i to male i tekuće obroke. Hranu prebogatu bjelančevinama treba izbjegavati, a odlična ideja je napraviti smoothie od svježeg voća ili laganu juhu.

Pažljivo s klima uređajima

Vrlo je važno rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima, savjetuje HZJZ. Dom se može rashladiti otvaranjem prozora noću, dok količinu vrućeg zraka unutar doma treba ograničiti spuštanjem roleta i zatvaranjem prozora tijekom dnevnih vrućina.

Ne treba pretjerivati s klima uređajima, pa temperatura u domu ne bi trebala biti viš od sedam stupnjeva ispod vanjske. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada se u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađuje prostor.

Izbjegavati izlaske na jako sunce

U svakom slučaju, važno je piti dovoljno tekućine koju gubimo znojenjem, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca. Koliko je god to moguće treba se kloniti vrućine, odnosno vrijeme provoditi u najhladnijoj prostoriju stana ili kuće, posebice noću. Ako životni prostor ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru, poput hlađene javne zgrade. Savjetuje se izbjegavanje izlazaka u najtoplijem dijelu dana, kao i izbjegavanje napornog fizičkog rada.

Posebnu pažnju treba posvetiti članovima obitelj, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno. Ako ništa od gore navedenih savjeta ne pomogne, i ipak se počnete osjećati vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu, ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć i što prije otiđite u hladniji prostor.

Ako se susretnete s nekim tko ima takve ili još teže simptome, poput vruće suhe kože ili delirija, zujanja u ušima, problema s vidom i malaksalost, grčeve i/ili nesvjesticu, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj, piše HZJZ, i podsjeća da se Hitnu pomoć može dobiti na telefonski broj 194, ili nazvati Jedinstveni komunikacijski centar za hitne situacije na broj 112.

Vedran Vrabec
Telegram autor
486 članaka Više o autoru
Više s weba