Švicarska je brzo reagirala kako bi spasila ekonomiju, šteta što je u zdravstvu potpuno zakazala

Po ocjenama stručnjaka mjere koje je poduzela Švicarska za pomoć gospodarstvu, za razliku od složenih paketa za spašavanje koje su usvojile SAD i Europa, neusporedivo su jednostavnije pa i jeftinije. Tako je švicarska vlada još 25. ožujka odobrila 40 milijardi franaka, oko 37 milijardi eura, hitne pomoći malim poduzećima koji su zapali u probleme s nelikvidnošću.

U prvih tjedan dana male tvrtke uzele su od banaka kredite za koje je država jamac u visini od 14 milijardi franaka, a očekuje se da će taj iznos sljedeći tjedan narasti na 20 milijardi franaka, dakle za 18,993 milijarde eura. Premda je Švicarska krenula u blokadu vrlo kasno, što se vidi po enormnom broju umrlih, mnoge tvrtke odmah su zapale u probleme.

Fond od 100 milijardi franaka?

Ministar financija Ueli Maurer izjavio je kako oko 400.000 malih poduzeća gubi prihode zbog pandemije. Riječ je u većini o tvrtkama s manje od 10 zaposlenih. Zbog straha da to neće biti dovoljno švicarska vlada najavila je dodatne 32 milijarde švicarskih franaka pomoći malim i srednjim poduzećima koja su pogođena padom aktivnosti.

Do sada je također više od 76.000 srednjih i većih tvrtki dobilo bankovne kredite za koje jamči država. Takva poduzeća mogu posuditi do 20 milijuna franaka, a rok vraćanja kredita je do 5 godina. Banke će za veće kredite snositi dio rizika od 15 posto.

Takve tvrtke morat će dokazati štetu od pandemije, a kamatna stopa bit će 0,5 posto. Međutim dva istaknuta švicarska ekonomista ovih su dana upozorila kako bi vlada trebala osnovati fond od 100 milijardi franaka jer će samo tim iznosom omogućiti gospodarstvu da preživi krizu koronavirusa.

Stalno zaposlenima 70% bruto dohotka

Thomas Jordan, predsjednik Švicarske narodne banke izjavio je kako ne postoji gornja granica raspoloživih sredstava za dodjeljivanje kredita te je istaknuo da banke mogu podići novac u bilo kojem trenutku. Objasnio je kako je Švicarska narodna banka uspostavila mehanizam refinanciranja koji će osigurati bankama dovoljno novca da odobri kredite svima kojima su potrebni.

Istodobno Švicarska narodna banka pojačala je valutne intervencije kako bi zaustavila rast vrijednosti franka u odnosu na euro. S takvom politikom međutim ne slažu se svi pa, primjerice, Avenir Suisse, think tank koji je fokusiran na političku i ekonomsku budućnost Švicarske, upozorava da bi se trebalo obzirno postupati jer bi nakon krize moglo doći do inflacije.

Jedna od poduzetih mjera proširuje naknade koje su do sada dobivali nezaposleni i na 330.000 samozaposlenih. Stalno zaposleni primati će oko 70 posto bruto dohotka, uplaćenog iz fondova obveznog osiguranja za slučaj nezaposlenosti.

Krediti se dodjeljuju nevjerojatno brzo

Osim toga svi će i dalje primati dodatke za djecu. Procjenjuje se da će to stajati državu oko 42 milijarde švicarskih franaka, dakle oko 5 posto BDP-a. Kako bismo opisali kolikom se brzinom i efikasnošću dodjeljuju krediti, pokazat ćemo na primjeru jedne manje tvrtke iz Züricha.

U petak 2. travnja UBS banka obavijestila je u petak tvrtku koja posluje preko nje, da joj može odobriti kredit do 500.000 švicarskih franaka. Pri tome je navela uvjete pod kojima se odobrava kredit, a oni su doista minimalni. Stoga ne čudi da je prošlo tek 22 sata od kada je tvrtka u ponedjeljak prije podne podnijela zahtjev, do utorka ujutro kad je na njen račun sjelo 500.000 franaka.

Od tvrtke se, uz potpisani ugovor, tražila izjava da već nije koristila zajam u skladu s propisom o jamstvu solidarnosti COVID-19. Tvrtka je također morala potvrditi da u trenutku podnošenja zahtjeva nema drugih garancija za likvidnost na temelju drugih saveznih propisa za izvanredne situacije te da nije u stečaju niti u postupku likvidacije.

Minimalni uvjeti

Inače, tvrtke koje traže kredit moraju poslovati od prije 1. ožujka 2020. Tvrtka se također morala obvezati da će upotrijebiti kredit za osiguranje likvidnosti, ali da ga neće koristiti za nova ulaganja u osnovna sredstva te da neće isplaćivati dividende ili tantijeme niti vraćati kapitalne doprinose za vrijeme trajanja garancije solidarnosti.

Također ne može financirati osobne i dioničarske zajmove niti proslijediti sredstva stranoj kompaniji koja je izravno ili neizravno povezana s podnositeljem zahtjeva. Na kraju se upozorava da će tražitelj kredita, ako dostavi netočne podatke ili krivotvorene isprave, biti kažnjen zatvorom do pet godina ili novčanom kaznom.

Pokraj toga, novčane kazne do 100.000 švicarskih franaka bit će izrečene svima koji kreditna sredstva ne koriste za osiguranje likvidnosti. Rok otplate zajma je 60 mjeseci od dana odobrenja kredita, a zajam mora biti vraćen u cijelosti najkasnije na kraju roka, zajedno s kamatama.

Moraju predati baš sve podatke

Dok zajam neće biti u cijelosti otplaćen za banku koja je dala kredit, za Švicarsku narodnu banku te za nadležne savezne, kantonalne i komunalne vlasti ne vrijedi propis o povjerljivosti. Stoga je svima njima tvrtka obvezna predati sve tražene podatke dok zajamčeni iznos kredita ne bude u potpunosti vraćen.

Na kraju dopisa stoji da se potpiše obrazac i pošalje elektroničkim putem ili poštom banci. Svi ti uvjeti nalaze se ispisani na jednom dokumentu kojega se može ispuniti u vrlo lako i u kratkom vremenu.

Potpuno zakazali u zdravstvenoj zaštiti

I dok bez sumnje Švicarska dobro provodi ekonomsku politiku pomoći gospodarstvu, što se zdravstvene zaštite građana tiče tu je potpuno zakazala. To je posljedica početnog stajališta, vrlo sličnog onome u SAD i Velikoj Britaniji, kako nije bitno koliko će biti umrlih.

Najvažnije je spasiti ekonomiju od kolapsa te, kad je o Švicarcima riječ, njihove ušteđevine u bankama i imovinu. U svijetu Švicarci se doživljavaju kao iznimno marljivi, odgovorni, štedljivi ljudi, ali i kao individualci bez previše empatije. Što potvrđuje i odnos prema vlastitim građanima tijekom epidemije koronavirusa.

Poput svojih susjeda i Švicarska je uvela mjere socijalnog distanciranja, ali očito prekasno. Švicarska vlada tek je 25. ožujka proširila ograničenje ulaska u zemlju, a već 27. ožujka bila je prisiljena poslati na granicu vojne policajce kako bi pružili potporu Saveznoj carinskoj upravi.

Naprosto su prekasno reagirali

Švicarska je, po ocjenama europskih zdravstvenih stručnjaka, također prekasno zatvorila škole, trgovine, tržnice, preporučila rad od kuće te zabranila okupljanja više od pet ljudi. Učinila je to tek kad je broj mrtvih prešao brojku od 300.

Ministar unutarnjih poslova Alain Berset upozorio je da kriza još nije na vrhuncu premda je u petak bilo 21.176 zaraženih te čak 724 mrtvih. Valja istaknuti da je epidemija najteže pogodila kantone blizu švicarsko-talijanske granice, posebno kanton Ticino.

Po broju mrtvih na milijun stanovnika Švicarska je druga na svijetu, iza Španjolske, a tek malo ispred Italije. Zbog toga je Švicarska, pišu mediji, u očajničkoj utrci s vremenom jer broj novih koronavirusnih infekcija i dalje eksponencijalno raste.

Golem pritisak na zdravstveni sustav

Vladini dužnosnici danima upozoravaju ljude da poštuju ograničenja socijalnog kontakta jer se samo tako može spriječiti prenatrpanost bolnica. Daniel Koch, šef federalnog ureda za zdravstvo, kaže kako zemlja ima samo još nekoliko dana da situaciju stavi pod kontrolu.

Inače, Švicarska je s oko 6000 testiranja dnevno među državama koje to najviše koriste, no problem je što se time nije smanjio broj umrlih. Švicarska je imala prvog oboljelog na isti dan kao i Hrvatska, 5. ožujka. Iako ima dvostruko više stanovnika od Hrvatske broj umrlih ne može se ni uspoređivati.

Dok ih Hrvatska ima 16, Švicarska ih ima čak 724. Zbog velikog broja oboljelih pritisak na zdravstveni sustav sve više raste. U Švicarskoj postoje 82 jedinice intenzivne njege, koje imaju ukupno između 950 do 1000 kreveta te oko 850 respiratora.

Imamo gotovo isti broj respiratora

Vojska ima oko 100 dodatnih respiratora i naručila je još 900. Za razliku od Švicarske dvostruko manja Hrvatska ima gotovo isti broj respiratora kao i ta prebogata zemlja. Zbog toga stručnjaci strahuju da će se švicarski liječnici uskoro naći u situaciji s kojom su se suočili njihovi kolege u Italiji.

Kojim pacijentima dati prioritet i po kojem kriteriju odabrati one koje će se liječiti te one koje će se prepustiti sudbini bez pružanja osnovne i neophodne pomoći. Stoga ne čudi što je Daniel Koch, na konferenciji za novinare, zatražio da se izbjegavaju nepotrebna putovanja tijekom uskrsnih blagdana.

Ubrzano rade na pronalasku lijeka

Inače i švicarska farmaceutska industrija, koja je među najsnažnijima na svijetu, ulaže golema sredstva i napore u pronalaženje cjepiva i lijeka protiv koronavirusa. Tako je, primjerice, farmaceutski gigant Roche objavio da radi “non-stop na povećanju dostupnosti svojih COVID-19 testova te ubrzava proizvodnju Actemre, lijeka koji bi se mogao koristiti u liječenju bolesnika s koronavirusom”.

Actemra se trenutno nalazi u fazi 3 studije radi provjere njegove sigurnosti i djelotvornosti u hospitaliziranih odraslih pacijenata s pneumonijom uzrokovanom virusom.