Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Svijet raspravlja što je bolje; ljetno ili zimsko računanje vremena. Ako vas zanima što je zdravije, studije su na strani zimskog

Inače, većina Europljana bi ipak da ostanemo na ljetnom računanju

ZADNJA IZMJENA: ruj. 13, 2018
Foto: Getty Images/iStockphoto

Nakon što se više od 80 posto Europljana koji su sudjelovali u internetskoj anketi izjasnilo da žele da se ukine pomicanje sata na ljetno i zimsko vrijeme, Europska komisija donijela je odluku da će predložiti da se u čitavoj EU odustane od te prakse. Sad se postavlja pitanje, na kojem ćemo vremenu ostati.

Je li bolje ljetno ili zimsko računanje vremena? Većina Europljana se, prema anketi, želi prebaciti na ljetno računanje. Neke druge zemlje, poput Turske (2016. godine), i Rusije (2011. godine) već su se odlučile na permanentno ljetno računanje vremena.

Zašto je mijenjanje uopće loše?

O tome se već godinama provode studije, kako bi se otkrilo koja je praksa bolja za ljudski organizam. Iako su ljudi trenutno većinom za ljetno računanje, istraživanja su pokazala da postoji nekoliko problema. Prvi problem je što pomicanjem sata unaprijed stvaramo probleme “tjelesnom satu” odnosno našem cirkadijanskom ritmu, što su ustanovili znanstvenici za American Economic Association. Pomicanjem sata u proljeće gubimo jedan sat sna, što nekim ljudima može biti samo manja neugoda, dok drugima nedostatak sna može stvoriti veće probleme.

Švedska studija ustanovila je da se rizik od srčanog udara povećan u prva tri tjedna nakon promjene sata u proljeće, posebno kod muškaraca mlađih od 65 godina. Kanadska studija je pak ustanovila da je promjena vremena najveći krivac za povećani broj prometnih nesreća koje se dogode u ponedjeljak ujutro nakon proljetnog vikenda u kojem se mijenja sat. Povećan je i broj nesreća koje se događaju taj prvi radni ponedjeljak, ustanovili su znanstvenici s fakulteta u Michiganu.

Veliki dio studija tvrdi da je za zdravlje bolje zimsko

Najočitiji problem s permanentnim ljetnim računanjem vremena su jutra, koja bi dulje ostala u mraku, što je posebno velik problem u sjevernijim zemljama tijekom zime. Znanstvena istraživanja provedena u Rusiji nakon prebacivanja na ljetno vrijeme ustanovila su da se broj prometnih nesreća koje se dogode ujutro povećao, da ljudi osjećaju veći stres te da je općenito povećan broj zdravstvenih problema, piše Itar-Tass. Iako je promjena tada bila jako popularna, samo godinu kasnije, manje od trećine Rusa se htjelo zadržati na ljetnom računanju vremena.

“Ispitivanje zdravstvenih učinaka svake opcije bi pomaklo vagu prema zimskom računanju vremena”, kaže Timo Partonen, profesor u finskom Nacionalnom institutu za zdravlje. “Više od deset studija je objavljeno na ovu temu, i ključna poruka je da su svjetlija jutra tijekom cijele godine bolja opcija. Također, istraživanja koja su se bavila unutarnjim tjelesnim satom imaju slične zaključke”, objasnio je.

S Cambridgea kažu da je ljetno računanje bolje

No, nisu baš sve studije donijele isti zaključak. Znanstvenici sa sveučilišta Cambridge, doduše prije desetak godina, proveli su istraživanje koje, tvrde, dokazuje da stalno ljetno računanje vremena ima niz prednosti. Tvrde da bi se u prosjeku smanjio broj prometnih nesreća, povećala trgovina te smanjila potrošnja energije u kritičnim vremenima za osam posto. Tvrde da su sve prednosti moguće budući da su nam aktivni periodi u danu bolje sinkronizirani s danjim svjetlom.

Ustanovili su također da bi jedan dodatni sat danjeg svjetla zimi donio energetske uštede, recimo u Velikoj Britaniji oko 485 milijuna funti, budući da bi ljudi koristili manje električne energije i manje grijali stanove. Time bi se također, tvrde, umanjio negativan efekt emisije štetnih plinova. Razlog je, tvrdi se, da se svitanje ionako dogodi prije nego što se većina ljudi budi, dok se s druge strane ne gubi dodatan sat svjetlosti poslije podne, kada je većina ljudi budna i aktivna.

Ljudi bi bili aktivniji poslije posla

Jedna od grana koja bi također profitirala od ljetnog računanja vremena je turizam. Britanska turistička zajednica tvrdi da bi se dodatnim satom danjeg svjetla poslijepodne tijekom predsezone i postsezone poticalo ljude na posjećivanje turističkih atrakcija i restorana. Prema njihovom istraživanju, ljudi češće posjećuju takve lokacije poslije radnog vremena, a danje svjetlo im služi kao dodatni poticaj.

“U proljeće i jesen, taj dodatni sat bi ljude lakše poticao na završetak svog posla i na neke druge aktivnosti”, stoji u studiji. Hendrik Wolff, ekonomist sa sveučilišta u Washingtonu se slaže s tvrdnjama iz Ujedinjenog Kraljevstva. Prema njemu, istraživanja su pokazala da se tijekom ljetnog računanja vremena povećavaju aktivnosti, posebice vanjske aktivnosti, poput trčanja, umjesto nekakvih sjedećih aktivnosti, poput igranja igrica i gledanja televizije. “Ukidanjem promjena bi se umjesto jednog sata danjeg svjetla ujutro, te jednog predvečer, ustvari dobila dva dodatna sata danjeg svjetla nakon radnog vremena”, zaključio je Wolff.

Ivan Luzar
Telegram autor
566 članaka Više o autoru
Više s weba