Svisci baš i nisu neki meteorolozi, točno im je samo 30 posto prognoza. Postoje dublji razlozi za proslavu njihovog dana

Moderni meteorolozi više vjeruju svojim satelitima i statističkim podacima nego tome hoće li veliki glodavac, svizac, vidjeti svoju sjenu ili ne. Dan svisca nije uvijek bio šaljiva tradicija, zapravo je ukorijenjen u kretanju sunca i datira tisućama godina unatrag, piše Smithsonian.

Većina drevnih civilizacija oslanjala se na sunce i zvijezde da im pokažu kada da počnu saditi usjeve, žetvu ili se pripremati za hladnu zimu pred njima. Oslanjanje na nebeske znakove razvilo se u tradiciju koja traje do danas.

Razvoj mjerenja vremena

Mnoge kulture dijelile su kalendar na četvrtine prema dva ekvinocija, kada su dan i noć jednake duljine, i dva solsticija, najduži i najkraći dan u godini, koji padaju u sredinu svakog godišnjeg doba. Druidi, drevni Vikinzi i drevni germanski narodi slavili su razne praznike, a još jedna značajna skupina čije tradicije ponekad ostaju u modernim kalendarima bili su Kelti.

Potomci Kelta danas žive u Irskoj, Škotskoj, Walesu i dijelovima Engleske, te Bretanji u Francuskoj. U jednom trenutku skupine Kelta živjele su diljem kontinentalne Europe, i Male Azije. Njihova kultura ostavila je posebno jasno vidljiv trag na kalendaru, budući da je nekoliko njihovih praznika preživjelo do modernog doba.

Za Kelte, četiri najvažnija sezonska praznika bila su poznata kao “dani križa” koji su označavali središnju točku između solsticija i ekvinocija. Beltane označava prvi dan ljeta, Lughnasadh slavi prvi dan jeseni, Samhain je padao 1. studenoga i označavao početak zime, dok Imbolc koji označava početak proljeća, piše The Old Farmer’s Almanac.

Što je Imbolc?

Imbolc je padao između zimskog solsticija i proljetnog ekvinocija i jedna je od drevnih tradicija za koju mnogi ističu da je prethodnica Dana svizaca. Imbolc se često smatrao vremenom za inicijacije, kao i za predviđanje toga kakvo će biti vrijeme, navodi EarthSky.org. Izrada prognoze na temelju toga vidi li svizac svoju sjenu sada može zvučati smiješno, ali tijekom željeznog doba hrana je ovo doba godine bila rijetka i ljudi su u tradicijama tražili neku utjehu od teških životnih uvjeta.

Jedna od legendi kaže da je na Imbolc stvoritelj skupljao drva za ogrjev koja mu trebaju potrajati do kraja zime. Prema priči, ako je zima potrajala dulje, stvoritelj će se pobrinuti da vrijeme na Imbolc bude vedro i sunčano, kako bi mogao prikupiti dovoljno drva. Stoga su ljudi vjerovali da, ako je 2.veljače vrijeme loše, to znači da je stvoritelj zaspao i da je zima pri kraju.

Dan svisca

Tijekom stoljeća ljudi su tražili znakove vremena u svim vrstama životinja, od zmija do svizaca. Drevni germanski narod pratio je hoće li jazavca preplašiti njegova sjena, navodi EarthSky.org. Kada su britanski i njemački imigranti prvi puta došli u Ameriku, donijeli su i svoje tradicije, uključujući i proslave za Dan svisca.

Dan svizaca nije jedini praznik koji se zadržao u modernome kalendaru, to je i Prvi svibanj, a Noć vještica također ima korijene u Samhainu, keltskom danu mrtvih.

Stručnjaci znaju da su svisci kao Phil iz Punxsutawneya i Chuck sa Staaten Islanda u pravu tek u 30 posto slučajeva. Ali usred hladne i duge zime potrebno je malo veselja. Svizac predviđa trajanje zime samo za SAD, a ova će, kaže malo dulje trajati. Ako svizac vidi svoju sjenu na vedar dan, kao što je u Pennsylvaniji bio jučer, zima će trajati još šest tjedana.