Nekad je nužno odabrati stranu

Svjetska meteorološka organizacija upozorava: pred nama je pet najtoplijih ljeta u povijesti i moramo se pripremiti

Porast temperatura imat će ozbiljne posljedice na ljudsko zdravlje i okoliš

DCIM101MEDIADJI_0229.JPG
FOTO: HEP

Neprestano nam iskaču fotografije rijeka koje su se izlile, bujica potoka, vatrogasaca koji ispumpavanju podrume te hrvatskih sela i gradova koji ovih se bore s poplavama, a šteta se već sada broji u milijunima eura. Sa sličnim smo situacijama bili suočeni proteklih nekoliko godina kada je obilna kiša zagorčala život ljudima u svim krajevima Hrvatske.

Ne događa se to slučajno, a takvi scenariji postaju sve ekstremniji zahvaljujući posljedicama klimatskih promjena koje, između ostalog, uključuju visoke temperature, žegu i vrućinu te šumske požare, ali i topljenje ledenjaka i dizanje razine mora.

Svijet sve više treba naginjati ka tome da prirodi vrati ravnotežu koju smo poremetili svojim načinom života, a jedan od načina jest prelazak na obnovljive izvore energije poput sunca, vjetra i vode.

Najtoplije desetljeće u povijesti

Kakve veze ima zelena tranzicija s usporavanjem klimatskih promjena? Itekako velike. Naime, znamo da raste prosječna globalna temperatura, a Zemlja se ubrzano zagrijava od industrijskih revolucija u prošlom stoljeću. Zadnje desetljeće bilo je najtoplije dosad, a od čak 20 najtoplijih godina ikad zabilježenih, 19 ih je bilo od 2000. godine.

Uz to, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) najavljuje kako nas od ove godine pa do 2027. najvjerojatnije čeka pet najtoplijih ljeta u povijesti.

“Očekuje se da će se zagrijavanje razviti u nadolazećim mjesecima i to će se kombinirati s klimatskim promjenama i gurnuti globalne temperature u nepoznato područje. Ovo će imati dalekosežne posljedice za zdravlje, sigurnost hrane, upravljanje vodom i okolišem. Moramo se pripremiti”, upozorio je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas.

Efekt staklenika zagrijava zemljinu površinu

Industrija je uvelike utjecala na prirodu jer su se za njezin razvoj krčile šume, zagadila polja i voda pesticidima, zrak ispušnim plinovima u transportu robe i sve se više koristila energija te time poremetila bioraznolikost i zdravlje planete.

Valja napomenuti da proizvodnja energije, u čijem se procesu transformiraju i izgaraju fosilna goriva, uzrokuje 79 posto emisija štetnih stakleničkih plinova u Europskoj uniji. Staklenički plinovi pak zadržavaju sunčevu toplinu i onemogućavaju joj da se vrati u svemir. Time se stvara dobro znani efekt staklenika koji podiže zemljinu temperaturu.

Nastoji se usporiti i ograničiti globalno zatopljenje

Prije svega, cilj je smanjiti emisije tih štetnih plinova, a države svijeta rade na tome da implementiraju u svoje zakone točke koje bi obvezale tvrtke i građane da se pridržavaju mjera kojima bi se postigao željeni cilj.

Primjerice, Europska unija se 2015. godine obvezala Pariškim sporazumom ograničiti globalno zatopljenje na temperature ispod 2°C, a jedna od mjera kako bi se to postiglo jest ulaganje u zelenu tranziciju, posebice u vidu proizvodnje struje koja je trenutačno najveći izvor emisija CO2 na globalnoj razini.

Regulacija cijena i tržišta

To znači da će se poticati ugradnja solarnih panela, kao i iskorištavanje potencijala rijeka i vjetra u pogledu gradnje gradnje reverzibilnih hidroelektrana i vjetroelektrana. Osim toga, kako kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima, Europska komisija je prije godinu dana objavila plan REPowerEU za ubrzavanje primjene čiste energije.

Time se pokušavaju napraviti intervencije koje bi ublažile utjecaj energetske krize poput regulacije veleprodajnih i maloprodajnih cijena, smanjenja poreza na energiju i PDV-a te izravne subvencije.

Sunčana elektrana Vis HEP

Nagli rast izvora obnovljive energije

Nedavno je izašlo izvješće Međunarodne energetske agencije o tržištu električne energije za 2023. koje predviđa da će u roku od dvije godine obnovljivi izvori energije, uz nuklearnu, postati glavni svjetski izvori električne energije za većinu rasta potražnje.

Izvješće se objavljuje unatrag tri godine i prognozira kretanja struje, odnosno cijene i dostupnosti na svjetskom tržištu te događanja u sektoru o kojem ovisi svaka industrija i čovjek na Zemlji, a nova predviđanja su da će ove godine, posebice u Aziji, naglo i više nego ikad početi rasti broj izvora obnovljive energije.

Toliko naglo da će svijet u sljedećih pet godina proizvesti onoliko obnovljive energije koliko je to učinio u proteklih 20.

Promjene u EU i Kini

U toj priči ne možemo zanemariti činjenicu da je potrošnja električne energije u Europi zabilježila oštar pad od 3,5 posto lani zbog visokih cijena koje je uzrokovao rat u Ukrajini, no na svjetskoj razini je ostala otporna. Štoviše, porasla je za dva posto, pogotovo kada je riječ o elektrifikaciji prometa i sektora grijanja.

Unatoč toj energetskoj krizi koja je ponajviše pogodila Europu, predviđanja Međunarodne energetske agencije govore da će, uslijed oporavka od krize i inflacije, u Europskoj uniji rast proizvodnje struje iz obnovljivih izvora do 2025. godine biti 15 posto.

U Kini čak 45 posto, što je dobra vijest jer je to zemlja koja ima više od polovice svjetske proizvodnje iz ugljena pa će se time, nadamo se, smanjiti broj termoelektrana na ugljen koje ozbiljno ugrožavaju okoliš.

Rast broja sunčanih elektrana

Što se tiče primjera iz Hrvatske, HEP do 2030. godine namjerava povećati udio obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kWh.

Time će u okolnostima energetske krize i u okviru politike EU za napuštanje korištenja ruskih energenata, doprinijeti jačanju energetske samodostatnosti Hrvatske povećanjem vlastite proizvodnje električne energije i provedbi niskougljične energetske tranzicije.

Od 2019. do svibnja 2023. u HEP-ov proizvodni portfelj uključena je vjetroelektrana Korlat, snage 58 MW i osam sunčanih elektrana ukupne snage gotovo 30 MW – Kaštelir 1 i 2, Vis, Marići, Kosore Jug (Vrlika), Stankovci, Obrovac i Donja Dubrava, snage 9,9 MW, trenutačno najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj.

Do kraja ljeta u pogonu će imati još dvije sunčane elektrane – Jambrek kod Vinice te Radosavci na području Slatine

60 projekata s obnovljivim izvorima

Nedaleko od Donjeg Miholjca uskoro kreće i izgradnja sunčane elektrane Črnkovci od 8,5 MW – prve elektrane koja se gradi na temelju sporazuma o suradnji na razvoju projekata OIE koje je HEP sklopio s više jedinica lokalne samouprave.

Tijekom 2023. provest će se postupci nabave za izgradnju još šest sunčanih elektrana, od kojih je najveća SE Korlat, vrijedna 80 milijuna eura i priključne snage 75 MW. HEP također instalira sunčane elektrane na krovove svojih zgrada. Do sada ima već 64 integrirane sunčane elektrane, od koje je najveća, snage 370 kW, postavljena na objekte u krugu Termoelektrane Plomin.

U ovom trenutku HEP u različitim fazama razvoja ima 60 projekata obnovljivih izvora energije i baterijskih spremnika, ukupne snage 1544 MW i procijenjene investicijske vrijednosti 1,6 milijardi eura.

Povećat će se i broj vjetroelektrana

U Hrvatskoj općenito i među građanstvom raste interes za obnovljivim izvorima energije. Prošle godine je, prema dostupnim podacima, potražnja za solarima porasla za 300 posto.

Situacija se mijenja i u Europskoj uniji pa su tako lani u državama članicama po prvi puta vjetar i sunce proizveli više električne energije, nego što je plin.

Bilo je to petinu energije, odnosno 22 posto. Na svjetskoj razini je solarna energija, u proteklih 10 godina, doživjela porast od 33 posto na godišnjoj razini. Ovim tempom, globalni solarni kapacitet bi se trebao utrostručiti u razdoblju do 2027. godine, istovremeno nadmašujući ugljen i postajući najveći izvor energije na svijetu.

Što se vjetra tiče, svjetski kapacitet će se u istom razdoblju udvostručiti, a zajedno će vjetar i sunce činiti više od 90 posto kapaciteta obnovljive energije koji će se proizvoditi u sljedećih pet godina. Poprilično su to optimistične prognoze, a rezultate ćemo vidjeti jedino ako zaista ne odstupamo od plana i akcije.


Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om.