Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa
Uživo na Telegramu
Koronavirus
Ažurirano prije 55 minuta
Slučajevi
758.365 (+97.659)
U Hrvatskoj 790 slučaja
Oporavci
152.488 (+13.073)
U Hrvatskoj 67 oporavka
Preminulih
36.742 (+6.090)
U Hrvatskoj 6 smrti
20.03.
30.03.
128
206
254
315
382
442
495
586
657
790

Talijanska profesorica za Telegram: ‘Evo zašto Hrvatska mora hitno zatvoriti škole, granice i zabraniti okupljanja’

Razgovarali smo s Vanesom Gregorc, liječnicom iz Pule koja 20-ak godina radi u poznatoj milanskoj bolnici te predaje na fakultetu

ZADNJA IZMJENA: ožu 12, 2020
Foto: AFP
Što se upravo događa s koronavirusom:

Profesorica doktorica Vanesa Gregorc, koja već dvadesetak godina radi u bolnici San Raffaele u Milanu, na temelju dosadašnjih vlastitih saznanja i iskustava na liječenju oboljelih od koronavirusa zalaže se da i Hrvatska što hitnije uvede najdrastičnije mjere zaštite od epidemije.

“Po mom mišljenju najbolji je mogući odgovor na epidemiju koronavirusa zatvaranje granica, fakulteta, škola, vrtića, otkazivanje svih javnih skupova i manifestacija. To je, naime, jedini način da se epidemija uspori, jer se ona ne može zaustaviti”, kaže doktorica.

‘Radikalni koraci su ključni’

Tri su ključna razloga za takvo stajalište: “Ponajprije zbog toga što nitko ne zna koji su sve ljudi prenositelji zaraze, jer dio njih nema nikakve simptome niti znaju da u sebi nose virus. Ima, dakle, ljudi koji nose u sebi simptom, nisu se razboljeli niti će se razboljeti, a prenose virus drugima. Tek ćemo za 14 dana saznati je li nam čovjek s kojim smo bili u kontaktu prenio virus, a tada je naravno kasno. Riječju: nemoguće je identificirati zdrave ljude koji su prenositelji koronavirusa i to je trenutno najteži problem”.

Jednako je komplicirana situacija s djecom i mlađim ljudima, ističe profesorica Gregorc, koji su također veliki prenositelji virusa, a nemaju simptome niti komplikacija. “Jedini način da se oni onemoguće kao prenositelji virusa jest da se njihovi kontakti smanje na minimum, a to se može samo ako se zatvore fakulteti, škole, vrtići… “

I treći je razlog na koji upozorava doktorica Gregorc to što, ako se ne poduzmu radikalni koraci, bolnice više neće imati kapaciteta primiti i obraditi sve zaražene.

Ugrožavanje drugih bolesnika

“Od 28. veljače do 8. ožujka u provinciji Lombardija za 700 posto povećao se broj pacijenata koji moraju biti u intenzivnoj skrbi. Dakle, od 57 bolesnika broj se za desetak dana povećao na 400-tinjak. Ako se ne zaustavi takav trend, onda ćemo 19. ožujka doći u situaciju da ćemo imati 1200 bolesnika u intenzivnoj skrbi u Lombardiji, a toliko mjesta nema. Dakle, takva situacija može se spriječiti samo ako se na minimum smanje kretanje ljudi i socijalni kontakti jer se jedino tako može usporiti širenje zaraze.”

Dodatni je problem to što se ne može pružati odgovarajuća pomoć drugim bolesnicima, jer prednost imaju oboljeli od koronavirusa. Mnogi ljudi kojima je, primjerice, neophodna operacija, moraju čekati da dođu na red, što im u nekim slučajevima može ugroziti život.

Uspjesi doktorice Gregorc

Doktorica Gregorc, koja je rođena u Puli, studirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, Udinama i Perugiji. Predaje na Sveučilištu Vita-Salute San Raffaele u Milanu te je profesor na Europskoj školi onkologije (ESO) -Master klasa. U bolnici San Raffaele radi kao torakalni onkolog, voditelj grupe u istraživačkom odjelu za molekularnu onkologiju, generalni je tajnik Radne grupe za pluća “Alleanza Contro il Cancro” i član radnih grupa Melanom, imunologija i genomika.

Doktorica Gregorc provodi kliničke i istraživačke aktivnosti na torakalnim neoplazmama s naglaskom na prepoznavanju biomarkera za odabir ciljanih terapija prilagođenih potrebama pacijenta. Sudjelovala je u razvoju različitih inovativnih tretmana poput antitumorskih lijekova koji su danas dostupni u kliničkim praksama, a već više od 20 godina doprinosi razvoju raznih kemoterapijskih lijekova za liječenje solidnih tumora, posebno tumora pluća i pleuralnog mezotelioma.

Vanesa Gregorc je također koordinatorica i pokretač različitih istraživačkih projekata koji nisu povezani s farmaceutskim sektorom: studija o eksperimentalnim tretmanima, novi dijagnostički-terapijski pristup karcinomu pluća i zloćudni pleuralni mezoteliom. Promovirala je i dovršila nacionalnu studiju o naprednom stadiju plućnog karcinoma kako bi istražila i potvrdila ulogu metode predviđanja reakcije na liječenje koristeći proteomic.

Nema cirkulacije bolesnika

Profesorica Gregorc u ekskluzivnom razgovoru za Telegram upozorava kako je jednako težak problem to što kapaciteti zdravstvenih ustanova u Italiji, Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europi, u slučaju velikih epidemija, nisu dovoljni za prihvat i smještaj svih bolesnika. Stoga prijeti opasnost da se neće moći prihvatiti svi bolesnici koji će zatražiti pomoć zbog komplikacija, a pritom je najveći problem upala pluća koja zahtjeva intenzivnu terapiju.

Moglo bi se dogoditi, ako se ne poduzmu pravodobno sve potrebne mjere, upozorava profesorica Gregorc, da se onima koji će trebati visoku stručnu pomoć neće moći pružiti odgovarajuća terapija. Za njih neće biti dovoljno ni kreveta ni uređaja. I na kraju, kod takvih bolesnika ozbiljan je problem što moraju duže boraviti na intenzivnim odjelima pa nema cirkulacije bolesnika. Stoga je izdana direktiva da se normalni odjeli pretvore u intenzivne odjele za infektivne bolesti i da se tako pokušavaju povećati neophodni kapaciteti.

Treba spriječiti još pogubnije posljedice

Profesorica Gregorc više je puta tijekom razgovora istaknula da nikako ne bi željela da se ta njena saznanja tumače kao širenje panike ili kao izraz nepovjerenja prema dosadašnjim mjerama koje su u zaštiti od koronavirusa poduzete u Hrvatskoj. “Rođena sam Puležanka i iznimno sam ponosna na sve što je do sada napravio stožer za obranu od epidemija. Ne želim stvarati negativnu atmosferu, ali nastojim podijeliti saznanja i iskustva koje smo stekli mi u Italiji. Vodim se činjenicom da je bolje sada biti što oštriji, pa imati probleme sljedećih nekoliko tjedana, nego se patiti dugoročno, mjesecima. Tada će ekonomske i političke štete biti puno veće.”

Doktorica Gregorc pritom navodi upravo primljen podatak da se u gradićima Lodigiano i Codonio u Lombardiji, gdje su najstrože mjere uvedene prije 15 dana, počeo smanjivati broj pacijenata. Uostalom to je uočljivo i u Kini gdje nakon uvođenja drakonskih mjera počinje padati broj novooboljelih.

Profesorica Gregorc zauzima se za najstrože mjere jer sve upućuje da se jedino tako mogu spriječiti još pogubnije posljedice. Kaže kako su oni u Italiji osjetili na svojoj koži što se događa kad se epidemija počne nekontrolirano širiti te zaključuje kako se određeni elementi i iskustva naprosto moraju uzeti u obzir. Hrvatska je, kaže, u prednosti jer se sada zna puno više nego li kad je počela epidemija. Zbog toga profesorica Gregorc smatra kako Italija nije pogriješila u borbi s koronavirusom.

‘U potpunosti se slažem s kancelarkom Merkel’

“Kad je izbila epidemija, Italija nije imala nikakve informacije o tome kakva je zaraznost virusa, nismo znali koje je vrijeme inkubacije niti koje su posljedice infekcije, pa nismo mogli pripremiti nikakav model borbe protiv epidemije. To nitko nije znao ni u Europi. A ni sada još uvijek ne znamo previše. Primjerice, kad je krajem veljače dijagnosticiran prvi pacijent sa simptomima, to nije značilo da je on prvi oboljeli. Zatim, prvi pacijenti u Italiji kod kojih je dijagnosticiran koronavirus nisu imali nikakve veze s Kinom, što znači da su drugim zaraznim putem oboljeli, a ni danas ne znamo kojim“.

Doktorica Gregorc u potpunosti se slaže s kancelarkom Angelom Merkel koja je ustvrdila kako postoji opasnost, ako se ne poduzme sve što je potrebno, da će oboljeti između 60 i 70 posto Nijemaca. To je upozorenje posebno važno jer se, primjerice, u Njemačkoj ne zna zbog čega u toj zemlji ima jako puno oboljelih mlađe dobi.

U Italiji, kaže profesorica Gregorc, više nema rutinskog testiranja, pregledavaju se samo pacijenti sa simptomima jer se naprosto ne mogu zadovoljiti sve potrebe. Pacijentima se sugerira da ne dolaze sami u bolnice, da se najprije javljaju svojim liječnicima opće prakse, da kontaktiraju telefonima i mailovima jer je ideja da pacijenti ne dolaze sami na hitan prijem nego da ih se doveze od kuće te prije dolaska izolira.

‘Ne vjerujem da je netko birao među bolesnicima’

Doktorica Gregorc komentirala je i izjavu jednog talijanskog liječnika kako je najteže kada se mora birati kojem će se pacijentu pružiti pomoć, a kojega se mora ostaviti sa strane i tako mu ugroziti život. “Ne vjerujem da se to već dogodilo, no ne isključujem mogućnost da se takvo nešto ipak dogodi. Danas bolnice još nisu u takvom stanju, premda se u nekom trenutku može doista svašta dogoditi. Doduše, talijanski anesteziolozi pripremili su dokument u kojem se razrađuje kako se trebaju ponašati liječnici ako dođu u takvu situaciju. No, za sada to nije aktualno.”

Profesorica Gregorc otkrila nam je još jednu zanimljivost: većina liječnika oboljelih od koronavirusa u Italiji nije se zarazila u bolnicama nego na nekim drugim mjestima. Kaže kako se na početku, dok se još nije znalo za koronavirus, nekoliko liječnika na infektivnim odjelima razboljelo, ali sada se to više ne događa jer svi nose zaštitnu opremu. Doktorica Gregorc ispričala je kako u Italiji sada postoji velika solidarnost među ljudima, kako se slušaju upute liječnika te da se vrlo dobro poštuju savjeti da nitko tko ne treba izlaziti izvan kuće. “Tko god, trebao bi ostati raditi kod kuće, jer je najvažnije nemati previše kontakta s drugim ljudima”.

Mladen Pleše
Novinar
532 članka Više o autoru
Više s weba