Tamna strana osteoporoze: Lom bedrene kosti deseti je uzrok smrti kod žena

U 2019. godini u primarnoj zdravstvenoj zaštiti evidentirano je 98.207 ljudi s dijagnozom osteoporoze bez patološkog prijeloma. Očekivano, većina ljudi (93,7 posto) ženskog je spola te starija od 65 godina (65,9 posto). Prema istom izvoru, kod 21.954 osobe evidentirana je osteoporoza s patološkim prijelomom. Također, u većini slučajeva je riječ o ženama (91,6 posto) te općenito starijima od 65 godina (77,2 posto).

Budući da su kod nekih ljudi evidentirane obje dijagnoze, jedinstven broj osoba koje imaju jednu od navedenih dijagnoza je 112.743. Zabrinjavajuća je činjenica kako je lom bedrene kosti 10. po redu uzrok smrtnosti kod žena u RH, a razlog tome je upravo osteoporoza, pri čemu mnoge žene niti ne znaju da boluju od ove opake bolesti, naglasila je Ivana Portolan Pajić, dr. med, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo na okruglom stolu koji je održan u povodu Svjetskog dana osteoporoze, a s ciljem što ranijeg otkrivanja bolesti.

Prema statističkim podacima vidljivo je kako je osteoporoza bolest koja najvećim dijelom pogađa žene. Zašto je tome tako objasnila je prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, specijalist ginekologije, predsjednica Hrvatskog društva za menopauzu.

Utjecaj menopauze na kosti

Menopauza značajno ubrzava gubitak koštane mase i povećava rizik od osteoporoze i osteoporotičnih prijeloma. Gotovo polovica žena rapidno gubi koštanu masu u prvih 5 do 6 godina nakon menopauze, i to za više od 20 posto. Stoga je iznimno važno razgovarati sa svojim liječnikom o mogućim rizicima za nastanak osteoporoze. Prvi korak je promjena životnih navika koja uključuje prestanak pušenja, zdravu prehranu i redovitu tjelovježbu. Primjena hormonskog nadomjesnog liječenja ima značajnu ulogu u prevenciji osteoporoze. Važno je savjetovati pacijenticu o rizicima manjka estrogena. Ako se s estrogenima započne na vrijeme, točnije nakon menopauze, dobrobit primjene će se očitovati u zauvijek boljoj kosti i značajno manjem riziku prijeloma. Dokazano je da estrogeni smanjuju rizik prijeloma za gotovo 50 posto ako se započne s njihovom primjenom u prve tri godine nakon menopauze i ako se koriste dugotrajno – napomenula je prof. Goldštajn.

Osteoporoza je veliki svjetski javnozdravstveni problem i to ponajviše zbog starosti populacije i načina života. Najčešće se osteoporoza može lako otkriti i uspješno liječiti. Prijelom kosti, kao osnovna komplikacija osteoporoze uzrokuje veliku invalidnost, a prijelomi kuka veliku smrtnost. Ono što je poražavajuće jest činjenica da se više od 60 posto prijeloma može jednostavno spriječiti, stoga je neodgovorno to ne iskoristiti i spriječiti na vrijeme – kazao je prof. dr. sc. Zlatko Giljević, specijalist internist-endokrinolog na Zavodu za endokrinologiju KBC Zagreb i predsjednik Hrvatskog društva za osteoporozu ističući važnost prevencije osteoporoze i nastavka liječenja u vrijeme pandemije koronavirusa.

Očekuje se rast oboljelih

Smatra se da je 10 posto pučanstva pod rizikom za razvoj osteoporoze, dodaje prof. Giljević te kaže da se, prema epidemiološkim podacima iz SAD-a koji su aproksimirani prema dobnim skupinama u Hrvatskoj od prije 10-ak godina, u Hrvatskoj očekuje 200.000 pacijenata s osteoporozom i 400.000 pacijenata s osteopenijom, što je samo predstadij osteoporoze. Liječnik je komentirao i uvriježeni mit koji kaže da je osteoporoza isključivo ženska bolest.

– Prije 20-ak godina se smatralo da je to bolest isključivo ženske populacije, a unatrag 10 godina jasno je da muškarci čine 1/3 pacijenata s osteoporozom, a patofiziološki mehanizmi nastanka su gotovo identični. Između 2000. i 2050. godine udvostručit će se broj pacijenata i utrostručiti broj osteoporotičnih prijeloma zahvaljujući načinu života i starosti pučanstva. Do prije 30-40 godina osteoporoza je bila manje poznata, i ne samo da nismo imali precizne dijagnostičke aparate, već je i populacija bila značajno mlađe prosječne životne dobi, a način života je bio takav da je manje pogodovao razvoju osteoporoze – pojašnjava.

Dijagnoza tek nakon 50. godine

Dijagnoza osteoporoze najčešće se postavlja nakon pedesete godine života jer je to rizična populacija i tada se najčešće pristupa dijagnostici. Inače rizik raste s dobi, tako da u dobi od 80 godina čak 2/3 pacijenata ima vjerojatnost dijagnoze osteoporoze. Kontrola mineralne gustoće kostiju denzitometrijskim aparatom savjetuje se godinu dana nakon ulaska u menopauzu, odnosno nakon više nejasnih prijeloma kostiju, ili u slučaju postojanja rizičnih čimbenika za nastanak bolesti – upozorava prof. Giljević.

Naime, denzitometrijskim (DXA) ili ultrazvučnim mjerenjem bolest se može otkriti i bez postojanja simptoma ili znakova. Nerijetko se bolest otkriva rendgenskim snimanjem dijelova koštano-zglobnog sustava u kojem postoje sumnje na neke druge bolesti. Dijagnoza u ranijoj životnoj dobi postavlja se ako postoje rizični čimbenici za razvoj bolesti (povezane bolesti, lijekovi, genetski uzroci i sl.), kazao je.

Rizični čimbenici za razvoj osteoporoze

Unatoč modernijim i sve učinkovitijim lijekovima, osteoporoze je sve više zbog većeg broja starijih bolesnika, općenito zahvaljujući starenju populacije i sjedilačkom načinu života (slabija tjelesna aktivnost, sjedenje), kaže liječnik.

– Zbog niza promjena na organskim sustavima u starijoj dobi, te slabijeg stvaranja vitamina D i resorpcije kalcija iz crijeva u uznapredovaloj životnoj dobi, dolazi do slabosti gustoće kostiju i povećanog rizika za prijelom (senilna osteoporoza). U žena nakon generativne dobi (postmenopauzalna dob), zbog manjka ženskih spolnih hormona (koji održavaju dobru pregradnju kosti) dolazi do ubrzane pregradnje kosti i gubitka koštane mase. Postmenopauzalna osteoporoza pogoršava se gubitkom funkcije jajnika i nakon prestanka redovitih ciklusa, a rano liječenje ili prevencija (hormonsko nadomjesno liječenje) učinkovito će spriječiti ovaj oblik osteoporoze – dodaje.

Postoji niz bolesti ili uzimanje nekih lijekova koji također izravno oštećuju mineralnu gustoću kostiju (npr. kortikosteroidi, citostatici, …) stoga je bitno da vaš liječnik zna koji su to rizični čimbenici pa je, kada ste pod većim rizikom, opravdano provjeriti mineralnu gustoću kostiju mjerenjem na aparatu, napominje.

Rizični čimbenici podijeljeni su u nekoliko kategorija, mag. med. techn. Vesna Mijoč, predsjednica Hrvatskog društva za osteoporozu. Iznimno je važno da ih ljudi znaju kako bi mogli prepoznati jesu li u rizičnoj skupini. Ovo su te četiri kategorije:

1. Nasljedni ili konstitucijski čimbenici: ženski spol, starija životna dob, slabije zdravlje, gracilna konstitucija, kasna menarha, prerana menopauza, prethodni prijelomi (2 x), osobito kralježaka (3-4 x), obiteljska predispozicija, dugačka osovina femura (bedrene kosti)

2. Način života: pušenje cigareta, prekomjerno uživanje alkohola, prekomjerno uživanje kave, nepodnošenje mlijeka, dugogodišnji niski unos kalcija, neaktivnost i mirovanje (produžena imobilizacija), nedovoljna izloženost suncu (vitamin D), nedostatak estrogena, nerotkinje, izrazito neredoviti ciklusi, rana menopauza, prekomjerna tjelesna aktivnost (uz amenoreju), premala tjelesna težina (BMI < 19 kg/m2), ponavljani padovi

3. Bolesti s visokim rizikom za osteoporozu: akromegalija, atrofija nadbubrežnih žlijezda i Addisonova bolest, amiloidoza, ankilozantni spondilitis, kronična opstruktivna bolest pluća, kongenitalna porfirija, Cushingova bolest, endometrioza, epidermolisis, bulosa, gastrektomija, primarni ili sek. hipogonadizam, amenoreja ili oligomenoreja, hemokromatoza, hemofilija, hiperparatireoidizam, hipofosfatazija, idiopatska skolioza, šećerna bolest ovisna o inzulinu, limfomi i leukemije, malapsorpcijski sindrom, mastocitoza, multipli mijelom, multipla skleroza, neurološki poremećaji, poremećaji probave, Osteogenesis imperfecta, oštećenje vida, parenteralna prehrana, perniciozna anemija, reumatoidni artritis, sarkoidoza bolesti jetre (osobito primarna bilijarna ciroza,) talasemija, tireotoksikoza, tumori koji luče rPTH

4. Lijekovi: prekomjerna/premala doza hormona štitnjače, dugotrajno liječenje kortikosteroidima (više od 7.5 mg dnevno duže od 6 mjeseci), antikoagulansi (heparin), litij, kemoterapija (ca. dojke ili limfomi), agonisti ili antagonisti hormona koji oslobađaju gonadotropine, antikonvulzivi, antacidi (vežu fosfate ili sadrže aluminij), ciklosporin, diuretici koji izazivaju kalciuriju, fenotijazinski derivati

Prijelom je često prvi simptom

Naime, osteoporoza je u više od 50 posto slučajeva bez kliničkih simptoma, i prvi znak je najčešće osteoporotični prijelom. Prijelomi su karakteristično u kralježnici i često ostaju neotkriveni, a prijelomi kuka i podlaktice završe bolničkom obradom i liječenjem, operativno ili konzervativno. Od simptoma, bol često nakon osteoporotičnog prijeloma kralješka može trajati nekoliko tjedana s tendencijom smirivanja, osobito ako mirujete. Često se može zamijeniti s bolovima kod kroničnih lokomotornih tegoba (križobolja, lumboishialgija, …), s tim da u potonjem slučaju tegobe obično traju dulje i bez tendencije postepenog smirivanja, te se uglavnom ponavljaju, kaže prof. Giljević.

Znakovi na koje treba reagirati

Iako osteoporoza često nema jasnih simptoma, postoje orijentiri, odnosno alarmi koji će potaknuti sumnju i to su bol u leđima, gubitak visine te razvoj kifoze (pogrbljenosti u leđima), dodaje Mijoč.

Menopauza i osteoporoza

U žena u postmenopauzi, zbog manjka ženskih spolnih hormona, dolazi do ubrzane pregradnje kosti i gubitka koštane mase. Taj tip osteoporoze nastaje nakon prestanka redovitih ciklusa (znak manjka ženskih spolnih hormona) te je potrebno kontrolirati gustoću kosti DXA mjerenjem. Ako postoje i vazomotorne smetnje kod pacijentice (klimakterične smetnje), hormonsko nadomjesno liječenje učinkovito će spriječiti osteoporoze i ukloniti vazomotorne smetnje sljedećih 3-5 godina, kada se savjetuje nastaviti liječenje drugim metodama, napominje prof. Giljević i dodaje da je rano postavljanje dijagnoze bitno za uspješno liječenje svih oblika osteoporoze, a osobito postmenopauzalnog oblika.

Opasne komplikacije

Prijelomi kralježaka uzrokovani osteoporozom najčešći su netraumatski prijelomi koji se u većni slučajeva klinički ne manifestiraju jasno te je potrebno napraviti rendgensko snimanje kralježnice kako bi se dokazali. Pogrbljenost uzrokovana klinastim prijelomima grudne kralježnice karakterističan je znak u starijih bolesnika, tako da pogrbljena starija osoba koja ulazi u ambulantu gotovo sigurno ima osteoporozu, pojašnjava liječnik.

Rizik od prijeloma raste s godinama

Smatra se da svaka treća žena i svaki drugi muškarac stariji od 50 imaju rizik doživjeti osteoporotični prijelom. Ako već postoji prijelom, rizik za novi je nekoliko puta veći. Ako već postoji osteoporotični prijelom, osteoporoza se klasificira kao teška, usprkos tome što DXA mjerenje ne mora ukazivati na osteoporozu.

Visoka stopa invalidnosti i smrtnosti

Vrlo je velika invalidnost nakon prijeloma, tako da se manje od 30 posto bolesnika vraća u prvobitnu aktivnost, veći dio (60-70 posto) ostaju trajni invalidi, manjeg i jačeg stupnja. Smrtnost od prijeloma kuka iznosi od 15 do 20 posto i u najmodernijim zdravstvenim sustavima zbog komplikacija na koje moderna medicina ne može utjecati. Smrtnost od prijeloma kuka u Hrvatskoj prošle je godine bila na 10. mjestu svih uzroka smrti. Učestali prijelomi tijekom života mogu u osnovi imati osteoporozu, ali se tada na Rtg slikama očituje slabija gustoća kostiju i karakteristični osteoporotični prijelomi.

Više od 60 posto prijeloma može se spriječiti

Postoji više kategorija lijekova za liječenje osteoporoze i uglavnom se dijele na antiresorptivne (koji smanjuju razgradnju kosti) i anaboličke (koji povećavaju stvaranje nove kosti). Lijekovi su učinkoviti u povećanju mineralne gustoće kosti (čvrstoće) i smanjenju rizika od prijeloma, u nekim slučajevima i do 90 posto (rizik multiplih prijeloma). Prosječno smanjenje rizika prijeloma novijim generacijama lijekova je od 50 do 70 posto, govori prof. Zlatko Giljević.

Lijek se, nastavlja, bira prema stupnju osteoporoze i riziku za prijelom, neki su učinkovitiji i brže djeluju te su prvi izbor kod težih oblika osteoporoze ili kod višestrukih prijeloma kosti.

Prevencija kreće od pojedinca

Zdravlje je u vašim rukama. Sama prevencija (promjena životnih navika) u smislu mliječne prehrane, redovite tjelesne aktivnosti, izlaganje suncu odnosno nadomjestak vitamina D i kalcija značajno će poboljšati mineralni metabolizam kosti i tako smanjiti rizik od nastanka osteoporoze, dodaje liječnik.

Osteoporoza se prevenira u mladosti, do 30-e godine. No, nažalost, liječimo je tek u starosti, kaže Vesna Mijoč. Zato bi trebalo uvesti promjene u stil života. Točnije, u prehranu bi trebalo uvesti što više voća i povrća te cjelovitih žitarica. Zatim bi trebalo birati zdravije izvore proteina i masti (tu se ponajviše misli na orahe, lanene sjemenke, losos, skušu i sardinu).

Snaga vitamina D

Također, za zdravlje kostiju iznimno je važan vitamin D, pa bi uz svakodnevno izlaganje suncu od 15 minuta trebalo jesti i hranu bogatu ovim vrijednim vitaminom (skuša, pastrva, jaja, žitarice…). Budući da je za izgradnju kostiju iznimno važan i kalcij, na jelovniku bi se trebali naći tvrdi sirevi, parmezan, mlijeko, smokve, kelj i grahorice. Unos magnezija se pak može povećati uvođenjem oraha, lješnjaka, slanutka i banana u prehranu, a iznimno je važna i hrana bogata vlaknima poput integralnih žitarica, kupusa, kelja, brokule te zelenog lisnatog povrća.

No, neke stvari treba i ograničiti, napominje Mijoč. To su prije svega alkohol i kofein. Naime, unos kofeina, odnosno više od dvije šalice kave na dan, znatno utječe na gubitak koštane mase, upozorava. Preporučljivo je ograničiti unos soli, šećera i aditiva te paziti na unos vode koje bi trebalo piti oko 2 litre na dan.

Važnost kretanja

Tjelesna aktivnost mehanički djeluje na pregradnju kostiju tako da se na mjestima opterećenja kost jače pregrađuje, stvarajući novu i vitalniju kost, koja može izdržati jača opterećenja, pojašnjava prof. Zlatko Giljević.

Potrebno je minimalno 15 minuta aktivnosti svaki dan, dodaje Vesna Mijoč. Penjanje po stepenicama iznimno je dobra aktivnost jer se tako jača muskulatura ekstremiteta koja ih čini stabilnima. Kao poticaj, na umu imajte rezultate istraživanja koja govore da već 22 minute vježbanja na dan može produljiti život do 4,5 godina, dodaje.

Zato članovima naše Udruge preporučujemo šetnju, lagano trčanje, vožnju biciklom i ples, kao najbolje aktivnosti, govori Mijoč te poručuje svima koji se žele više informirati da posjete stranice Hrvatskog društva za osteoporozu. Tamo mogu pronaći i edukativni priručnik u kojem mogu saznati sve o pravilnoj prehrani te pronaći vježbe za jačanje kostiju.

S ciljem što ranijeg otkrivanja bolesti Hrvatsko društvo za osteoporozu u sklopu kampanje “I to je osteoporoza, postupaj s pažnjom” organizirat će besplatne preglede mjerenja gustoće kosti, kada to bude omogućavala epidemiološka situacija. Građani će se moći telefonski naručiti na broj telefona koji će biti objavljen na mrežnim stranicama Hrvatskog društva za osteoporozu i obaviti pregled koji im može spasiti život.

Više informacija saznajte na www.osteoporoza.hr