Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Teza da ne pamtimo događaje prije treće godine više ne stoji; stručnjaci sad misle da je točnija druga godina

Znanstvenici su uvijek smatrali da sjećanja o djetinjstvu počinju s tri i pol godine

ZADNJA IZMJENA: lip. 5, 2018
Foto: Getty Images/iStockphoto

Znanstvenici su uvijek smatrali da sjećanja o djetinjstvu počinju s tri i pol godine. Sada, kalifornijski znanstvenici sa sveučilišta UC Davis, kažu da se sjećamo već i onoga što se desilo kada smo imali dvije godine. Naime, pronađeno je područje mozga koje je odgovorno za memoriju i koje se može aktivirati čak i prije nego dijete počne govoriti.

Ovo otkriće moglo bi pomoći ranijoj dijagnozi razvojnih poremećaja mozga, kao disleksija i autizam. Tim, vođen znanstvenicom Simonom Ghetti promatrao je hipokampus, malenu strukturu duboko u centru mozga. Zapazili da je hipokampus aktivniji kad je djetetu pjevana uspavanka koju je dijete već čulo. Područje nije bilo stimulirano kada je svirana nova pjesma ili kada ju je pjavao drugi glas, drugim ritmom, tempom i ključem.

Najjači odgovor, pokazuju snimke magnetske rezonance, desio se kod onih koji su se sjećali mjesta gdje su čuli pjesmu i igračku koja je sa pjesmom povezana. Američki znanstvenici kažu da ovo naglašava ulogu hipokampusa u ranom razvoju ljudske epizodne memorije, a to znači sposobnost sjećanja gdje se nešto dogodilo i što je povezano sa time.

Ženske osobe imaju bolju memoriju

Dječja amnezija koja se odnosi na nesposobnost osoba da se sjete događaja iz najranijeg života, već je cijelo stoljeće tema rasprava mnogih psihologa. Znanstvenici su vjerovali da se amnezija odnosi na djecu mlađu od 3,5 godine. Nova studija pokazuje da se ipak počinjemo sjećati događaja od druge godine života. Ženske osobe imaju bolju memoriju od muških i u prosjeku se sjećaju dalje unatrag nego muškarci.

Postoje različite teorije zašto se smatralo da sjećanje započinje s 3 i pol godine. Najkontroverznija je ona Sigmunda Freuda koji je vjerovao da je to odgovor na seksualnu represiju. Druga teorija sugerira da amnezija nastaje zbog manjka govornih vještina prije treće godine života. Još ranije se pretpostavljalo da se djeca ne mogu sjećati prije sedme godine života.

A 2005. godine znanstvenici su utvrdili da se 80 posto djece od 5 i pol godina sjeća epizoda koje su se dogodile kada su imali 3 godine. Do sedme i pol godine, pamte manje od 40 posto. Ovo pokazuje da se djeca mogu sjećati stvari ali sjećanje ne traje dugo kao kod stvari koje su im se zbile u odrasloj dobi.

Stvarno sjećanje ili na temelju fotografija i priča?

Kada pokušavamo razmišljati o najranijim događajima u djetinjstvu, nije jasno je li sjećanje stvarno ili je formirano na temelju fotografija i priča koje su nam drugi ispričali.

Prijašnja su istraživanja isto pokazala da se bebe od šest mjeseci mogu formirati kratkotrajnu i dugotrajnu memoriju koja traje minutama, tjednima, a možda i mjesecima.

Djeca predškolske dobi sjećaju se godinama unatrag. Ali nije bilo jasno je li u toj ranoj dobi memorija uistinu autobiografska.

Eva Benedik
Telegram autor
1508 članaka Više o autoru
Više s weba