Tihi ubojica: u Europi lani od vrućine umro rekordan broj ljudi

Kako se Zemlja nastavlja zagrijavati, rastuće temperature pridonose brojnim zdravstvenim stanjima koja povećavaju smrtnost. Znanstvenici su prvi put smislili način za procjenu koliko se smrti može pripisati vrućini, saznaje TIME.

U radu objavljenom u Nature Medicine, znanstvenici iz Španjolske I Francuske izračunali su da bi se više od 61.000 smrtnih slučajeva u Europi moglo pripisati vrućini tijekom ljeta 2022.godine, najtoplijeg ljeta, zabilježenog ikada na europskom kontinentu, barem dok se ne vidi 2023.godina.

Glavna autorica rada Joan Ballester, profesorica na ISGlobalu, privatnoj istraživačkoj zakladi u Barceloni kaže da vjerojatno nismo svjesni koliko je toplina tihi ubojica.

Malo je studija kvantificiralo koliko topline može pridonijeti većoj smrtnosti. Koristeći pažljivo kalibrirane podatke o temperaturama zabilježenima u 35 europskih zemalja od kraja svibnja do početka rujna, prošle godine i povezujući te podatke sa više od 45 milijuna smrtnih slučajeva u Europi, znanstvenici su otkrili snažnu povezanost između visokih temperatura i veće smrtnosti. Kako učinci topline na zdravlje mogu potrajati nekoliko dana, prilagodili su izračun činjenici da će smrtni slučajevi kasniti nekoliko dana iza perioda visokih temperatura.

Dodatni faktor rizika

Ovom metodom utvrđen je veći broj smrtnih slučajeva u toplijim danima i nedugo nakon toga. Najveći broj smrti povezanih s vrućinom bio je u Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Grčkoj. Većina smrti zbila se tijekom toplinskog vala od pet tjedana, od sredine srpnja do sredine kolovoza.

Za usporedbu, u Europi je 2018.i 2019.godine bilo oko 40.000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, 2020.godine 33.000.

Profesorica Ballester kaže da toplina u osnovi postaje dodatni faktor rizika za ljude s postojećim zdravstvenim problemima, uključujući srčana i imunološka stanja. Toplina dodatno opterećuje srce pa ono pokušava jače pumpati da bi krv otišla u ekstremitete i kožu u pokušaju da ohladi tjelesnu jezgru. Ako su vanjske temperature previsoke, fiziološka granica kardiovaskularnog sustava bit će premašena.

Studija je otkrila i zanimljive razlike temeljem spola i dobi. Smrti među muškarcima bilo je više nego među ženama do 64 godine, ali se među starijim osobama razlika u spolu preokrenula, pa više starijih žena nego muškaraca umire zbog problema povezanih s vrućinom.

Studija je također otkrila da su u svim dobnim i spolnim skupinama mediteranske zemlje, Italija, Grčka, Španjolska i Portugal, zabilježile više stope smrtnosti nego zemlje srednje ili sjeverne Europe. Društveni i ekonomski čimbenici kao zdravstvena infrastruktura i dizajn gradova, broj zelenih površina koja urbana područja imaju, mogli bi objasniti neke od razlika.