Tjeskoba nas nekad može motivirati, ali uglavnom je užasna; nova studija sad misli da uzrokuje visoki tlak

Tjeskoba je dio života. Osjećate je kada zaglavite u gužvi u prometu, kada ste opterećeni poslom ili brinete o obitelji i financijama. Nema nikakve sumnje da tjeskoba uzrokuje visoki tlak, barem kratkotrajno.

“Naš um i misli povezani su s našim srcem”, kaže Christopher Celano iz MGH bolnice u Bostonu. Kada vas nešto čini tjeskobnima, radi li se o nekoj hitnoj, trenutnoj situaciji ili o stalnoj zabrinutosti, simpatički živčani sustav inicira reakciju koja povisuje krvni tlak.

Umjerena anksioznost može nas motivirati

Ovo je u redu i može biti korisno, barem do neke mjere. Umjerena anksioznost može nas motivirati. Može pomoći da započnemo vježbati ili nas tjera na zdraviji izbor hrane. Ali mora postojati ravnoteža. Parasimpatički živčani sustav pomaže opuštanju i balansiranju parasimpatičkog i simpatičkog živčanog sustava što je esencijalno za zdravlje srca.

Neki ljudi koji pate od tjeskobe ne postižu ovu ravnotežu i tijekom vremena to može utjecati na zdravlje srca. Osobe koje su kronično tjeskobne, mogu imati promjene u imunološkog sustava, krvnih žila i platela što sve doprinosi bolestima srca.

Ako ste stalno zabrinuti, izloženiji ste visokom tlaku

Istraživanje iz 2015. godine pokazalo je da ljudi koji imaju visoku razinu tjeskobe vjerojatnije razviju hipertenziju. Kada je anksioznost jaka i traje dulje vremena, rezultira aktivnošću živčanog sustava koja diže tlak i može potaknuti nastanak bolesti krvnih žila, pišu autori studije. Lako je uspostaviti uzročno posljedičnu vezu između tjeskobe i visokog krvnog tlaka. Teže je reći pridonosi li česta anksioznost razvoju kontinuirane hipertenzije.

“Ipak, vezu treba ozbiljno shvatiti. Ljudi koji su stalno zabrinuti i brinu o puno različitih stvari su ljudi koji će dugoročno biti izloženiji riziku srčanih bolesti i hipertenzije”, kaže Celano. Neka Celaneova istraživanja pokazala su da je kod ljudi sa srčanim bolestima anksioznost povezana s većom smrtnošću. Iako to ne dokazuje da je anksioznost nekada u životu uzrokovala ili doprinijela srčanim problemima, on kaže da ima smisla da stalna briga s vremenom izaziva probleme tlaka i srca.

Čak i ako ne utječe na tlak, bitno je smanjiti tjeskobu

Teško je, ipak, ocijeniti uzrokuje li nam anksioznost srčane probleme. “Pokušajte razlikovati je li tjeskoba toliko jaka da vam utječe na život i funkcioniranje. Ako osjećate da o nekim stvarima previše brinete većinu dana, da vam anksioznost utječe na san, raspoloženje ili odnose s ljudima, onda je to vrsta tjeskobe koja može dovesti do hipertenzije i srčanih problema”, kaže Celano.

Postoji više načina kako se riješiti ovog problema, od meditacije, vježbanja do lijekova. Čak ako se i ustanovi da sama tjeskoba ne doprinosi bolestima srca, čuvanje od pretjeranih briga je i dalje važno. Bez obzira na to doprinosi li kronična anksioznost hipertenziji, upravljanje tjeskobom i stresom, važan je aspekt održavanja visoke kvalitete života. Stanje visoke anksioznosti nikako nije nešto što treba zanemariti.