Po čemu ćemo pamtiti Johna Nasha, velikog matematičara prema čijem je životu snimljen film Genijalni um

Svijet je danas obišla vijest o pogibiji vrhunskoga matematičara Johna Forbesa Nasha. Telegram je izdvojio nekoliko stvari po kojima će svijet zauvijek pamtiti ovoga matematičkoga genija.

Rođen je 1928. godine u malom gradiću u Zapadnoj Virginiji. Otac mu je bio inženjer elektrotehnike, a majka učiteljica. Završio je studij u Pittsburghu, a doktorat je upisao na prestižnom Princetonu. Posebno ga je zanimala teorija igara, matematička disciplina razvijena sredinom prošloga stoljeća. Temelje za tu disciplinu postavio je i Nash svojim radom.

Nasheva ravnoteža za Nobelovu nagradu

Za rad na teoriji igara 1994. je godine primio i Nobelovu nagradu za ekonomiju. Matematički koncept teorije igara iznesen u disertaciji kasnije je nazvan Nashevom ravnotežom.

Ovaj je matematičar 1951. godine napustio Princeton i prešao na najprestižnije tehnološko sveučilište MIT. Tamo je radio na izometrijskom uokvirivanju, a njegova se dva teorema iz toga područja smatraju klasicima i pružaju uvid u neke od najdubljih matematičkih problema prošloga stoljeća.

Matematičar Mikhail Gromov za Nasha ima samo riječi hvale. “Ono što je on napravio u geometriji, s mog je gledišta neusporedivo veće od onoga što je učinio u ekonomiji. Nevjerojatno je promijenio način na koji gledamo na stvari”, kazao je jednom prilikom.

Nash-De Giorgi teorem

Nashev možebitno najveći matematički rad nastao je nakon što mu je Louis Nirenberg ponudio da riješi jednu matematičku zagonetku. Radilo se o eliptičnoj parcijalnoj diferencijalnoj jednadžbi, a Nash je u roku od nekoliko mjeseci riješio problem. Za to bi rješenje dobio i prestižnu nagradu koja se dodjeljuje matematičarima mlađima od četrdeset godina, da neovisno o njemu na istoj jednadžbi nije radio i Talijan Ennio De Giorgi. Tako je nastao Nash-De Giorgi teorem, obzirom da su obojica do rješenja došla na različit način i nisu znali za rad onoga drugog.

Bolovao od shizofrenije

Glavna stvar koja je obilježila Nashovu karijeru bila je njegova bolest. Nash je, naime, bolovao od shizofrenije, koja je umnogome utjecala na njegov matematički rad. Dugo vremena nije mogao raditi na svojim matematičkim istraživanjima i dostignućima. Međutim, stanje se popravilo do 1994. godine, prije nego je primio Nobelovu nagradu. Naučio je kontrolirati bolest.

“Prije otprilike dvadeset godina netko me je pitao postoje li matematičari koje bih smatrao genijima. Moj je odgovor bio da pomislim samo na jednoga, a to je John Nash. Imao je nevjerojatan um. Razmišljao je drugačije od drugih ljudi”, kazao je Nirenberg.

Njegov je život vjerno prikazao i Oscarom nagrađeni film “Genijalni um”, koji je 2001. godine stigao u svjetska kina. Nasha je portretirao australski glumac Russell Crowe. Crowe je povodom pogibije jednoga od najvećih matematičkih genija našega doba izrazio svoje duboko žaljenje na Twitteru.

Stunned…my heart goes out to John & Alicia & family.
An amazing partnership. Beautiful minds, beautiful hearts. https://t.co/XF4V9MBwU4

— Russell Crowe (@russellcrowe) May 24, 2015

Nash i supruga poginuli su tijekom povratka s puta u Norvešku, gdje je opet sudjelovao u ispisivanju povijesti. Primio je, naime, matematičku nagradu Abel, što je svojevrsna Nobelova nagrada iz matematike, obzirom da potonja nema matematičku kategoriju. Nash je postao prva osoba koja je dobila obje nagrade.