Tko je zapravo bio grof Drakula? 'Ma kakav vampir, iako je doista nabijao ljude na kolac i lio krvave suze'

Noseći crni ogrtač poput samog zloglasnog plemića, 10-godišnji Niklas Schuetz juri mračnim hodnicima dvorca u potrazi za istinom o Drakuli. “Bio je rumunjski princ, a ne vampir”, rekao je školarac dok je hodao dvorcem Forchtenstein osvijetljen bakljama.

Skupina posjetitelja, koju kustosi vode austrijskom tvrđavom, jedva čeka zariti svoje zube u uzbudljiv život Vlada Tepeša, ozloglašenog “Vlada Nabijača”, čiji su potomci nekoć bili u tom dvorcu. U dvorcu se nalazi jedna od rijetkih slika okrutnog princa iz 15. stoljeća, a za ovu Noć vještica kustosi pokušavaju stvarnu povijesnu ličnost izvući iz jezive sjene čudovišta koje je izmislio irski pisac Bram Stoker.

Pravi Vlad Tepeš “davno je ušao u povijest kao pozitivna ličnost” koja se hrabro borila protiv Osmanlija, rekao je upravitelj kolekcijama Florian Bayer. “Sve više i više ljudi može razlikovati krvoločnog vampira od povijesne osobe”, rekao je. Knez Vlad III, poznat i po patronimu Drakula koji je izveden iz slavenske riječi “zmaj”, nekoć je vladao Vlaškom, vazalnom državom Kraljevine Ugarske u kojoj se govorilo rumunjski.

Šuma nabijenih na kolac

Kao dijete je bio talac sultana na osmanskom dvoru, a kasnije se okrenuo protiv svojih bivših otmičara. U nekoliko mukotrpnih pohoda protiv Turaka utjerivao je strah u kosti neprijateljima nabijajući na kolac tisuće turskih zarobljenika. Ta jezivo spora smrt bila je namijenjena i njegovim unutarnjim rivalima, poput “njemačkih trgovaca iz susjednih transilvanijskih gradova”, rekao je povjesničar Dan Ioan Muresan za AFP.

Tepeša su na slikama često prikazivali usred “šume” tijela nabijenih na kolac. Usprkos krvoločnoj reputaciji, Vlad je bio nešto poput ženskaroša, govori Muresan. Bio je “vrlo zgodan muškarac impozantne građe”, s dugom kosom koja mu je padala preko kaftana u turskom stilu obloženog dijamantima.

Oženio je rođakinju mađarskog kralja čime je “iznjedrio ogranak iz kojega potječe britanska kraljevska obitelj”, dodao je povjesničar. Britanski kralj Karlo III više se puta hvalio njihovim zajedničkim krvnim vezama, govoreći da Transilvanija teče njegovim venama.

Komunistički marketing

Stokerov mračni roman iz 1897. godine pomogao je da se pokrene moderan vampirski žanr. Nakon više desetaka filmova, fiktivni Drakula transformirao se u ikonu pop kulture. “Rumunji sve do 1960-ih nisu povezivali Stokerov lik s Vladom Tepešom”, rekao je Bogdan Popovici, voditelj nacionalnog arhiva u gradu Brasovu, domu nekih prinčevih rukopisa.

“Komunisti su bili ti koji su ga počeli komercijalizirati za zapadno tržište kako bi privukli turiste”, rekao je. Dok je zarađivao na mitu o vampiru, režim rumunjskog komunističkog diktatora Nicolaea Ceausescua nastojao je uskrsnuti Vlada kao nacionalnog heroja.

Paradoksalno, komunistički je režim bio oprezan u razlikovanju pravog Drakule od njegovog fiktivnog dvojnika dok je nastavljao svoju misiju brisanja poganskih tradicija. “Rumunji se nikada nisu prepoznali u liku koji je nastao maštom i usađen je u egzotičnu stvarnost”, rekao je Muresan. “Iskorištava se kao svojevrsna turistička zamka”, rekao je.

Lio krvave suze

Pravi Vlad nikad nije kročio u rumunjski dvorac Bran, koji često služi kao inspiracija za Drakulinu jazbinu, a svejedno privlači gomile posjetitelja. Navodno ga je ubio vlastiti narod 1476., a stručnjaci se do danas spore o tome gdje se nalaze njegovi ostaci. Neki tvrde da je njegova glava poslana sultanu u Carigrad da potvrdi njegovu smrt.

Nedavna talijanska znanstvena studija temeljena na analizi prinčevog rukopisa otkrila je da je Vlad vjerojatno imao hemolakriju, što ukazuje na to da je mogao liti krvave suze. Jezivi detalj je bez sumnje dovoljan da mit o Drakuli održi na životu još neko vrijeme.