Tko je znanstvenica koja ulazi u Nadzorni odbor H&M-a? Bila je manekenka iz Rijeke koja nije imala za faks
Danica Kragić Jensfelt bez sumnje je najuspješnija hrvatska znanstvenica, ne samo u Švedskoj
Ovih je dana objavljena vijest kako je hrvatska znanstvenica Danica Kragić Jensfelt predložena za članicu Nadzornog odbora H&M-a. Riječanka Kragić Jensfelt bez sumnje je najuspješnija hrvatska znanstvenica ne samo u Švedskoj, nego vjerojatno i u Europi. Profesorica je kompjutorskih znanosti u trajnom zvanju na Kraljevskom tehnološkom institutu (KTH) u Stockholmu, direktorica je Centra za autonomne sustave na School of Electrical Engineering and Computer Science na KTH, članica Švedske kraljevske akademije inženjerske znanosti, članica Nadzornog odbora kompanije FAM u vlasništvu zaklade Wallenberg, članica je Upravnog odbora kompanije SAAB…
Nakon što je maturirala u Rijeci teško je tko mogao predvidjeti da će Danica Kragić napraviti baš tako sjajnu karijeru, premda je odabrala studirati na Tehničkom fakultetu u Rijeci, koji je tada slovio kao muški fakultet, što je već ukazivalo na to da je riječ o iznimno hrabroj i ambicioznoj mladoj ženi. Sredinom prošle godine, u velikom intervjuu za Telegram, prepričala je kako su ona i njezina najbolja prijateljica sasvim slučajno odabrale Tehnički fakultet u Rijeci.
“Znale smo da je potrebno dosta znanja iz matematike i to nam se sviđalo, vidjele smo to kao izazov. Osim toga, motiviralo nas je što su svi govorili da to nije fakultet za cure jer je pretežak, da se na njemu stalno pada na ispitima, da tamo nema djevojaka”, kazala je. Nakon završetka studija njeni kolege nisu imali problema pronaći posao, pa zasigurno ne bi ni Danica Kragić, no nju je zanimalo nešto više. Zbog toga nije potražila posao u Hrvatskoj, već je odmah nakon diplome iskoristila priliku da preko organizacije za razmjenu studenata, IAESTE, International Association for the Exchange of Students for Technical Experiences, ode u Švedsku.
Nisam planirala da ću ostati u Švedskoj
“Kad sam stigla u Švedsku, na engleskom sam ispunila sve papire i prijavila se na oglas za doktorandska mjesta na studiju robotike. Premda nisam znala o čemu se točno radi, jer u Hrvatskoj takav doktorski studij nije postojao, odlučila sam probati. Tada nisam planirala da ću ostati u Švedskoj; namjeravala sam se vratiti u Rijeku gdje mi je živjela obitelj”, kazala nam je. Međutim, život ju je odvukao u drugom smjeru. Nakon što je primljena na natječaju, počela je studirati na KTH-u, a pri kraju studija dobila je priliku otići u SAD i to na Sveučilište Columbia u New Yorku.
“Nikad nisam mogla ni sanjati da ću pola godine živjeti na Manhattanu, da ću ići u Ivy League školu i da će to netko drugi financirati. I to meni kojoj roditelji nisu mogli platiti ni da studiram u Zagrebu”. Danica Kragić Jensfelt počela se baviti robotikom 1997., dakle prije 22 godine. Kaže kako su roboti strojevi koje ljudi programiraju, a osnovna je ideja konstruirati inteligentne robote. Konkretno, bavi se istraživanjem računalnih vizija što uključuje rad kamerom i slikom te korištenje matematičkih metoda kako bi se iz slike izvukla informacija jer roboti nemaju oči pa umjesto toga koriste kamere.
Vrlo je aktivna i na političkoj sceni
Danica Kragić Jensfelt, ima dvoje djece, Jonathana (12) i Isabel (6). Kaže da ima sreću jer je njen suprug Patric znanstvenik i akademik pa razumije potrebe njenog posla, a osim toga roditelji su joj u mirovini pa mogu doći u Stockholm pomoći oko djece. Bez toga, priznaje, teško bi se mogla u potpunosti posvetiti znanstvenom i pedagoškom radu. Unatoč velikim obvezama, Danica Kragić Jensfelt ipak ima vremena za još jednu aktivnost i još jedan hobi. Aktivna je u političkom životu i vrlo zadovoljna što može sudjelovati u raspravama znanstvenika i akademika s političarima.
Priča da Šveđani pod svaku cijenu žele sačuvati svoju socijalnu sigurnost, pa zbog toga nerado pristaju na radikalne promjene, posebice u obrazovnom sustavu. “U Švedskoj se vode rasprave između onih koji se zalažu za ocjenjivanje učenika tvrdeći da to potiče konkurenciju i natjecanje, s onima koji su protiv toga jer smatraju da su zbog ocjenjivanja djeca pod pritiskom i stresom. Ja sam za razliku od Šveđana sklona novome i promjenama, pa im uvijek govorim da me ništa ne pitaju jer će im moji prijedlozi izgledati preradikalno”, objasnila je u intervjuu.
Biti profesor samo je jedan dio života
Kragić Jensfelt ima još jedan hobi, jako voli šivati, a nedavno je nastupila i kao fotomodel. “Možda je čudno, ali volim odjeću i obožavam kad mogu reći da sam sama nešto sašila. Taj hobi dijelim sa svojom mamom pa uživam kad dođe u Švedsku i šivamo zajedno. Prihvatila sam poziv poznate švedske modne kreatorice Carin Rodebjer, da 2016., s više uspješnih žena, predstavimo njenu novu kolekciju u nizu filmića. To mi nije bilo neobično jer sam se u mladosti bavila manekenstvom, a o našoj suradnji pisao je čak i najpoznatiji američki modni časopis, Vogue.
Premda društvo očekuje da ljudi funkcioniraju kao roboti, mi smo ipak ljudska bića, složeniji smo od robota, a da bismo bili dobri znanstvenici, moramo se baviti i drugim stvarima. Dizajniranjem odjeće i šivanjem pokazujem da postoji i to nešto drugo, a ne samo znanstveno istraživanje. Bitno je pokazati što vas zanima u životu i u čemu uživate. Biti profesor samo je jedan dio života, isto kao, primjerice, i moda”.