Nekad je nužno odabrati stranu

Stanovnici Bruxellesa, Züricha i Londona za Telegram: ‘Ovako točno izgleda odvoz smeća kod nas’

Pet žena koje žive u velikim gradovima opisuju kako funkcionira sustav odlaganja otpada, koliko plaćaju za odvoz te postoje li kazne

Novi model zagrebačkog odlaganja otpada posljednjih je dana postao jedna od glavnih nacionalnih tema. Iz gradske vlasti kazali su kako su se vodili primjerima velikih europskih gradova, a mi smo razgovarali sa stanovnicima Züricha, Londona i Bruxellesa. Detaljno su nam opisali kako odvoz smeća funkcionira kod njih.

U Švicarskoj se odvoz plaća samo u vrećicama

Što se tiče najvećeg švicarskog grada, isti model naplate i odvoza otpada primjenjuje se u cijeloj državi, a jedina je razlika u boji vrećica koje se kupuju. Model je specifičan po tome što Švicarci zaista plaćaju odvoz za onoliko vrećica koliko su kupili. Kako to ondje izgleda, ispričale su nam Enrica iz okolice Züricha te Lena iz Basela.

Kako se model s vrećicama primjenjuje u Zürichu i ostatku Švicarske?
“Züri-sack” naziv je specijaliziranih vrećica za miješani otpad koji kupuju Švicarci, a kao uskoro u Zagrebu, samo njih mogu koristiti za tu vrstu otpada. Kupuju se u rolama od 10 komada, a dolaze u različitim dimenzijama. Za paket vrećica od 35 litara treba izdvojiti 20 švicarskih franaka, što znači da jedna vrećica košta dva franka, ili nešto manje od 16 kuna.

Ovako Telegramova čitateljica odvaja otpad u svojoj kući u Zürichu

 

“Mi nemamo fiksnu naknadu, što znači da doslovce plaćamo odvoz u vrećicama. Oni koji ne potroše niti jednu vrećicu, odvoz neće platiti ništa”, pojašnjava Enrica. Biootpad se također odvaja u vrećicama, a religiozno se odvaja sve. Tri su zasebne kategorije staklenog otpada, tri kategorije plastičnog, posebno se odvaja aluminij, a čak i kapsule od espresso kave ostavljaju se u zasebnoj vrećici. Stambene zgrade imaju zajedničke kontejnere, a vlasnici kuća spremnike drže u dvorištu. Nema standardiziranih bokseva, kažu sugovornice, niti zaključanih spremnika.

Kako funkcionira odvoz i odlaganje otpada?
“Züri-sack” vrećice ostavljaju se na pločniku najkasnije do 12 sati na dan odvoza, a do 15 sati već su uklonjene. “I to bez iznimke, nikad se nije dogodilo da su ekipe preskočile odvoz”, napominje Enrica. Odvozi se jednom do dva puta tjedno, papir i karton jednom mjesečno, a vrtni i biootpad dva puta ili jednom mjesečno, ovisno o godišnjem dobu.

Staklo se odlaže u spremnike smještene po gradu, kao i konzerve, a isto vrijedi i za aluminij koji se također zasebno odvaja. Neke vrste plastike, poput PET-a, mogu se ostaviti u supermarketima. Sva ostala plastika može ići u miješani otpad, a može se odložiti i u posebnu vrećicu – to je na izbor pojedinca. “U Švicarskoj se ovaj sustav provodi već 30 godina i općenito je prihvaćen”, govori Lena.

Raspored odvoza smeća u Švicarskoj

Postoje li kazne?
U Švicarskoj su jako ozbiljni oko kažnjavanja svih koji se ne pridržavaju pravila s otpadom. Ako vas prvi put uhvate da ste smeće bacili u kontejner u običnoj vreći, a ne u Züri-Sack, bit ćete kažnjeni s 250 franaka. Svaki sljedeći put kad se krivo odlaže smeće, kazna raste, i to za 50 do 100 franaka.


U Bruxellesu se vrećice također iznose na ulicu, odvoz se plaća i kroz porez

Bruxelles nema kontejnera, a vrećice se iznose na ulicu večer prije odvoza. Oni koji ih pred vratima ostave prerano, dobit će kaznu, a isto vrijedi i za one koji otpad ne odvajaju propisno. Objasnile su nam to Federica i Ivana, koje ondje žive godinama.

Kako kod funkcionira prikupljanje i odvajanje otpada?
Otpad se ostavlja u vrećicama u boji: bijele za miješani, plave za plastiku i metal, žute za papir, narančaste za biootpad i zelene za vrtni otpad poput granja i trave. “Moramo koristiti posebne vrećice koje kupujemo u trgovini, a cijena ovisi o dimenzijama i boji. One najveće stoje tri eura, a dobijemo 15 komada. Ne znam koliko točno plaćamo na kraju za uslugu odvoza jer ne dobivamo račune. To plaćamo godišnje, s porezom. Odvajanje biootpada trenutno inače nije obvezno, ali sljedeće godine će biti”, kaže Federica.

Vrećice na ulicama Bruxellesa Privatna arhiva

Na gradskim stranicama pojašnjavaju da Bruxelles nema “Pay as you throw” sustav, već se gospodarenje otpadom, što uključuje i odvoz, plaća kroz regionalni porez u iznosu od 89 eura po kućanstvu. Taj iznos ne izdvaja se samo za sustav otpada, već se iz njega financiraju, primjerice, i vatrogasne službe.

Gdje se ostavlja otpad? Postoje li kontejneri ili zeleni otoci?
U Bruxellesu ne postoje kontejneri niti kante, osim za tekstil i staklo. Nema niti, kažu sugovornice, zelenih otoka, ali su zato otvorena reciklažna dvorišta. Vrećice se ostavljaju pred vratima kuće ili zgrade noć prije odvoza, u razdoblju između 18.00 poslijepodne i 6 ujutro.

Isto vrijedi i za one koji žive u kućama i one u stambenim zgradama. Odvoz je dva puta tjedno za miješani, te jednom tjedno za odvojeni otpad. Komunalni djelatnici vrećice neće pokupiti ako nisu u propisanim vrećicama.

„Jutro prije odvoza grad je pun nagomilanih vrećica, a ponekad se zna dogoditi i da neka životinja razdere vrećice. Najgore je što izgleda ružno, a ponekad vrećice stoje cijeli dan dok dođu kamioni”, objašnjava Ivana.

Razderane vrećice u Bruxellesu

 

Postoje li kazne?
Kažnjava se nepropisno odvajanje otpada, a da to provjere zaduženi su posebni inspektori. Oni koji su vrećice ostavili prerano, primjerice u 14 sati na dan prije odvoza, također će morati platiti globu do 250 eura. „Oni zaista kopaju po našem smeću, nemam pojma kako znaju koje je čije, ali znam ljude koji su dobili kaznu, najčešće za neodvajanje papira”, prepričava Ivana.


U Londonu se odvoz plaća prvenstveno kroz porez, vrećice su jeftine

Što se tiče Londona, još jednog europskog metropolisa, sustav je ponešto drukčiji jer svaka londonska administrativna jedinica, nazvana “burrough”, provodi prikupljanje i odvajanje na svoj način. U nekim se jedinicama, kaže Alma, primjerice uopće ne sortira otpad. Stanari stambenih zgrada imaju zajedničke kontejnere, dok oni u kućama svoje spremnike drže unutar ili ispred svojih dvorišta.

Kako u Londonu funkcionira prikupljanje i odvajanje otpada?
Različiti dijelovi grada, dakle, imaju različita pravila, ali većina stanovnika Londona sortira otpad. Oni koji žive u kućama imaju svoje kante za sve kategorije otpada: miješani, papir i karton, biootpad te plastika, dok stanari stambenih zgrada imaju svoje kontejnere. Oni koji ne mogu ili ne žele imati kante, dobit će vrećice. Vrećice se obično kupuju u trgovinama, a građani mogu slobodno odabrati proizvođača. Jeftiniji paket od 20 10-litarskih vrećica stoji funtu i pol, što je oko 60 lipa po vrećici.

“Mi koji živimo u zgradi biootpad moramo držati u vrećicama i odložiti ih u posebni kontejner iza zgrade. Ljudi koji žive u kućama imaju malu kutiju koju mogu napuniti kompostom, ali ne nužno u vrećici”, kaže Alma.

Kako funkcionira odvoz?
Ovisi o tome imaju li stanari kante ili vrećice. Oni koji imaju vrećice moraju ih iznijeti ispred svojih vrata isključivo u zadano vrijeme na dan odvoza, najčešće u dvosatnom razdoblju. Oni koji imaju spremnike o tome ne moraju brinuti. Odvoz za njih je jednom u dva tjedna, a stanovnici imaju obvezu pripremiti svoje spremnike.

“Na dan odvoza, koji se uvijek može provjeriti online, te kante moraju biti na određenoj lokaciji pored kuće do 6:30, da budu vidljive smetlarima, ali i da ne blokiraju pješake i promet”, kaže Alma. Otpad koji se pronađe u spremniku u kojem ne bi smio biti – primjerice biootpad u spremniku za plastiku – neće se odvesti, a stanari će dobiti opomenu.

Kao i u Bruxellesu, odvoz je pokriven porezom, takozvanim “council taxom”. Stanovnici plaćaju porez općini u kojoj imaju prijavljeno prebivalište na mjesečnoj razini, a iz njega se pokriva i iznos za odvoz smeća. Koliko je to točno nitko ne zna, jer se specificirani podaci ne objavljuju. Britanska vlada napisala je da općine godišnje izdvajaju 852 milijuna funti na odvoz otpada.

Postoje li kazne?
Da. Kažnjivim se smatra miješanje otpada i odlaganje u pogrešni kontejner, ostavljanje otpada na neprikladnoj lokaciji ili van vremena ugovorenog preuzimanja, a kazne se kreću od 150 do 400 funti, ovisno o prekršaju. Postoji i sustav dojava, kako ne bi došlo do pogrešaka pri kažnjavanju krive osobe. No, vlast nije jako rigorozna s kažnjavanjem, pa se češće dijele samo opomene.

Kako onda spriječiti da nepoznata osoba stavi otpad koji ondje nema mjesta?Ljudi su ondje, kaže Alma, dosta savjesni pa se to baš ne događa. Uostalom, London je pun CCTV kamera preko kojih se lako može otkriti prekršitelj.

“Ovdje su kontejneri iza svake zgrade i nisu baš usput stanarima iz susjednih zgrada”, govori Alma.