Totalna zbrka oko licenci za ugledne časopise, NSK je greškom objavio da ih država prestaje financirati

Država neće prestati financirati nacionalnu pretplatu na zbirke uglednih svjetskih znanstvenih časopisa, proizlazi tako iz odgovora Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) i resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja Telegramu nakon što je na web stranicama NSK objavljeno upravo suprotno. Njihova obavijest o “nenadanom i značajnom smanjenju državnog proračuna” u svrhu financiranja licenci za pristupe zbirkama časopisa renomiranih izdavača poput Springer Naturea, Taylor & Francisa, Science Journals, proteklih je dana zabrinula domaće akademske krugove.

Iz NSK, međutim, pojašnjavaju kako su greškom objavili posve pogrešnu informaciju. Nabavu tzv. e-izvora NSK je, naime, proteklih pet godina vršila unutar EU projekta teškog 133,7 milijuna kuna. Zaključno s 2021. godinom, projekt financiran iz Europskog socijalnog fonda je završio pa financiranje iz tog izvora prestaje i u cijelosti se prebacuje na državni proračun.

Uz otvorene isprike, iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice kažu da je do pogreške u njihovoj objavi o značajnom smanjenju proračunskih sredstava za e-izvore došlo “zbog krive interpretacije mlade suradnice koja pomaže voditeljici nabave e-izvora”. U 2022. godini, potvrđuju i iz NSK i iz resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja, u proračunu je predviđeno 18,1 milijuna kuna za nabavu e-izvora, sukladno uvriježenim procedurama NSK u nabavi e-izvora.

Financiranje preuzima država

Proteklih pet godina, od travnja 2016. do prosinca 2021., NSK je e-izvore nabavljala u sklopu projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija – e-Izvori, financiranog iz Europskog socijalnog fonda. U tom je razdoblju Nacionalna knjižnica sklopila 75 ugovora s izdavačima e-izvora, od toga dva tzv. Read & Publish ugovora (op. s izdavačima Cambridge University Press te Institute of Physics) kojima se domaćoj akademskoj zajednici omogućilo da objavljuju radove u znanstvenim časopisima bez troškova objave.

EU projektom, ukupne vrijednosti 133,7 milijuna kuna, u globalu se željelo poboljšati pristup inozemnim istraživačkim publikacijama i bazama podataka kako bi se unaprijedilo istraživačko okruženje hrvatskih znanstvenika, kao i njihova bolja međunarodna vidljivost. Projekt je 85 posto bio financiran iz EU, a preostalih 15 posto – kako to obično biva – pokrivala je država.

Po završetku projekta, financiranje sada pada isključivo na državu pa iz NSK na naš upit pojašnjavaju da “su iz državnog proračuna značajno povećana sredstva u odnosu na prošlu godinu, s 3,6 milijuna kuna na 18,1 milijuna kuna u 2022. godini”. Ta su proračunska sredstva, dodaju, povećana u odnosu na proračunska sredstva koja su se izdvajala i prije i tijekom provedbe velikog EU projekta.

‘Danas je nemoguće nabaviti sve’

Uz to, iz NSK dodaju i kako rade na tome da se pronađu novi modeli kojima će se dodatno povećati sredstva za nabavu e-izvora. “Kada imamo priliku nabaviti dodatna sredstva iz drugih izvora, to se i čini kao što je bilo i s navedenim projektom, a takvi će se modeli tražiti i dalje”, ističu. O obnovama svih licenci odlučuje Savjetodavno povjerenstvo pri NSK, sastavljeno od znanstvenika i stručnjaka iz različitih područja i polja znanosti. Ono, kažu iz NSK, izrađuje prioritetne liste za nabavu na temelju prethodnih analiza pretplata, statistike korištenja i slično.

Licence za svaki od e-izvora imaju različito razdoblje trajanja i ne postoji jedan datum do kada su sve licence (ne)važeće, no sve važeće licence i one u postupku obnove moguće je pronaći na ovome web mjestu NSK. “Pregovori za pojedine e-izvore često su složeni jer se radi o vrlo dinamičnom tržištu znanstvenih informacija gdje se količina i vlasnici znanstvenih baza brzo mijenjanju, a mi smo mala zemlja i mali naručitelj u globalnoj i tržišno jakoj industriji pa često dobavljači ne odgovaraju na naše zahtjeve”, preciziraju iz NSK kako često u praksi izgleda nabava e-izvora.

Na tom tragu, zaključuju, ne mogu nabaviti sve što bi možda htjeli. “Želja nam je da što više kvalitetnih znanstvenih e-izvora bude osigurano u okviru nacionalne licence, no uistinu je u enormnoj količini danas u svijetu dostupnih znanstvenih informacija nemoguće nabaviti sve, zbog čega se i rade gore spomenute analize i prioritetne liste”, zaključuju iz NSK i dodaju kako znanstvene i visokoškolske ustanove i same nabavljaju specijalizirane časopise i baze koji su im važni i koji ne ulaze u nacionalnu licencu.