Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Trebaju li djevojčice i dječaci u školi učiti na različitim razinama?

Znanstvenica predlaže različit školski kurikulum jer im mozak nije na istoj razini

ZADNJA IZMJENA: tra 26, 2015
Foto: Flickr

Među provokativnim otkrićima u znanosti koja su vezana uz tinejdžerski mozak, činjenica je da se tempo razvoja mozga razlikuje kod muškaraca i žena. U svojoj najprodavanijoj knjizi ‘Mozak tinejdžera’, Frances Jensen diskutira o tome kako dijelovi mozga koji procesuiraju informaciju rastu tijekom djetinjstva i onda se to počne smanjivati. Vrhunac kognitivnog razvoja djevojčice dostižu između 12 i 13 godina, a dječaci između 15 i 16 godina.
“Djevojčice imaju razinu organizacije u kojoj rade liste po složenom rasporedu i društvenom dogovoru. Dječaci se u istoj dobi pokušavaju sjetiti da moraju ponijeti knjige u školu.”, kaže Jensen.

Rodno uvjetovani kurikulum

Njen rad pokazuje kako su dječaci i djevojčice spremni suočiti se s predmetima poput matematike i fizike na različitim razinama. To bi također moglo značiti da u školama nedostaje vremena za pravilno učenje predmeta. Prema Jensen, škole bi trebale uzeti u obzir uvođenje rodno-uvjetovanog kurikuluma.
Ako se ne bi uzimale u obzir rodne razlike, kada bi svaki učenik prošao neurobiološku evaluaciju, učitelji bi mogli doći do rješenja na koji način najbolje individualizirati učenje. “Mozak je na različitoj razini od osobe do osobe, a svaka osoba uči na drugačiji način.” tvrdi Jensen.

Matej Devčić
Telegram autor
1434 članka Više o autoru
Više s weba