Trošenje novca na druge ljude i još 13 znanstveno dokazanih stvari koje nas mogu učiniti sretnima

Slušanje tužnih pjesama dobro utječe na raspoloženje kao i darivanje

FOTO: Karl Heasman/flickr

Ma koliko se trudili svi sa vremena na vrijeme zapadnemo u neka loša raspoloženja. Možda za takve emocije i ne postoji neki stvaran razlog, ili postoji, no negativne emocije ne djeluju dobro na nas i naše zdravlje. Stoga potrebno je loše raspoloženje što brže okrenuti u pozitivno i pronaći ono što nas čini sretnima. Nekada to baš i nije lako, pogotovo ako zapadnemo u neka teža emotivna stanja.

Ovo je lista savjeta, a složio ju je Business Insider, koja je znanstveno potvrđena i koja djeluje te pomaže nam da budemo sretniji. Što je najbolje savjeti nisu komplicirani i svatko ih može provesti. Malo druženja sa prijateljima, dnevnog vježbanja, provođenja slobodnog vremena u prirodi, suočavanja sa negativnim emocijama vodi ka sreći i dobrom raspoloženju. To ne tvrdimo mi, već znanstvenici koji su sve to provjerili i i znanstveno dokazali.

1. Popijte kavu u društvu prijatelja

17.05.2015., Zagreb - Kafic Cafe u dvoristu ima jednu od najboljih kava u gradu, iz male przionice Cogito coffe.  Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
Druženje sa prijateljima i kava odlična su kombinacija PIXSELL

Umjereno ispijanje kave jako dobro utječe na zdravlje i raspoloženje. Kofein, ne povećava samo budnost on također može poboljšati vaše raspoloženje. Nekoliko je studija otkrilo vezu između potrošnje kofeina i smanjenja rizika depresije, čak i nižeg rizika od samoubojstva. Zato osjećate li se loše raspoloženi vrijeme je da nazovete prijatelje i otiđete zajedno na kavu.

2. Zapišite tri stvari na kojima ste zahvalni

Često zaboravimo na neke stvari i ljude koji naš život čine ljepšim. Zato je dobro sa vremena na vrijeme toga se prisjetiti, pogotovo kada se osjećate loše raspoloženi. Uzmite papir i zapišite nekoliko stvari na kojima ste zahvalni. Odmah ćete se osjećati bolje i shvatiti da nije sve tako crno kao što se čini. To je potvrdilo i istraživanje u kojem su znanstvenici proučavali dvije skupine ljudi, jedna je svakodnevno zapisivala stvari na kojima je zahvalna, za razliku od druge. Deset tjedana nakon toga znanstvenici su uočili da grupa koja je zapisivala stvari zbog kojih je zahvalni bila je mnogo optimističnija i zadovoljnija od druge skupine.

3. Meditirajte u slobodno vrijeme

meditiranje
Satovi joge dobar su izbor flickr

Ne morate biti vrhunski u tome, ali koristite sve blagodati koje vam može pružiti meditacija poput smanjenja depresije i anksioznosti. Upišite se na satove joge, osim što ćete tako utjecati na zdravlje okružit ćete se drugim ljudima. A sve to vodi dobrom raspoloženju.

4. Slušajte tužne pjesme

Nevjerojatno, ali slušanje tužnih pjesama dobro utječe na raspoloženje. U studiji u kojoj je sudjelovalo 772 ljudi, istraživači su otkrili da slušanje tužne glazbe ima blagotvorni emocionalni učinak te regulira negativne emocije i raspoloženje te izaziva utjehu.

5. Krenite u šetnju prirodom

26.07.2014., Zagreb - Malobrojni gradjani iskoristili su dan za izlet na Medvednicu. Photo: Jurica Galoic/PIXSELL
Šetnja šumom opušta PIXSELL

Osjećate li se pod stresom krenite u šetnju prirodom. Jedna je studija pokazala da čak i kratka šetnja prirodom briše negativne misli. Kalifornijska studija pratila je dvije grupe, jednu koja je provela 90 minuta u prirodi i drugu koja je isto to vrijeme provodila u šetnji gradom. Oni u prirodi bili su smireniji i pozitivniji, a kod ovih gradskih šetača nije uočen nikakav pozitivni učinak takve šetnje.

6. Odredite ciljeve za koje znate da su ostvarivi

Ako ste ona osoba koja voli raditi liste obveza na dnevnoj bazi budite realni kada ih zapisujete. Važno ih je jasno definirati i odrediti one ostvarive ciljeve. Primjerice, nemojte zapisati da želite spasiti okoliš, jer je to nemoguće. Radijte zapišite da ćete, primjerice, početi reciklirati.

7. Zapišite svoje osjećaje

29.01.2013., Zagreb - Ana, Nina i Sandra nalaze se u jednom zagrebackom kaficu na radionici pisanja pisma i povremeno ih salju neznancima. Sandra. Photo: Daniel Kasap/PIXSELL
Zapišite svoje emocije PIXSELL

Jeste li ikada čuli da vam netko govori: “Ako ste ljuti na nekoga napišite mu pismo, alil mu ga nemojte poslati. ” Možda vam se to čini kao gubitak vremena, ali znanost tvrdi drugačije. Odličan je to način za izražavanje emocija, riješavanje problema, ublažavanje stresa. Tim znanstvenika proučavao je aktivnosti mozga skupine ljudi nakon jednog negativnog emocionalnog iskustva. jedan dio te grupe zamoljen je da zapiše svoje emocije i ono što ih muči. Uočeno je da ta grupa koja se suočila sa svojim emocijama brže se je umirila i negativno raspoloženje pretočila u pozitivno, u odnosu na one koji to nisu uradili.

8. Trošite novac na druge, ne na sebe

Kada imate stvarno loš dan, najčešće imate želju kupiti neku utješnu hranu ili nove cipele koje već tjednima promatrate u izlogu trgovine. Znanstvenici tvrde da ćete se osjećati sretnijima ako novac potrošite na nekog drugog. Istraživanje iz 2008. godine to je potvrdilo, 48 osoba dobilo je određenu sumu novca. Jedan dio je zamoljen da ga potroše na sebe, dok je drugi dio morao novac darovati nekoj humanitarnoj organizaciji ili određenoj osobi. Na kraju dana pokazalo se da su sretniji bili oni koji su učinili dobro djelo te darovali druge.

9.Više se smijte, ali iskreno

osmijeh3
Smijeh je dobar za zdravlje Eddy Van /flickr

Sasvim je jasno da smijeh izaziva zadovoljstvo i sreću. No nemojte glumiti, jer samo iskren osmijeh ima učinak. Lažni osmijeh izaziva čak i kontraefekt i mogli biste postati još nesretniji. Pokazalo je to istraživanje provedeno prije četiri godine kada je dva tjedna proučavana grupa vozača autobusa. Otkriveno je da oni vozači koji su se smiješkali samo zbog posla i čiji je osmijeh bio lažan, bili su na kraju dana nezadovoljni i frustrirani. Oni, pak, koji su se smijali iskreno i onda kada su to i osjećali, na kraju smjene su bili mnogo sretniji.

10.Buditi optimistični, ali i realistični

Ljudi koji imaju pozitivan stav, ali su skloni realnosti uspješniij su i sretniji u životu, tvrdi psihologica Sophia Chou. Za razliku od idealista, realisti su spremni da se suoče s izazovnim situacijama s jasnim pogledom na stvarnost te će se koristiti kreativnost i pozitivan stav u rješavanju problema.

11. Ne strahujte od prljavštine, bakterije su korisne

Bakterija Mycobacterium vaccae stimulira područje u mozgu koje je odgovorno za proizvodnju serotonina, koje povezujemo sa dobrim raspoloženjem. Ta se bakterija može pronaći u tlu, lako ju je udahnuti ili unijeti u organizam putem ruku. Testiranje na miševima pokazalo je da Mycobacterium vaccae može poboljšati pamćenje i proces učenja. “Ta je bakterija u istraživanju davana oboljelima od raka, uočeno je da im se povećala kvaliteta života”, tvrdi autor te studije Chris Lowry sa Sveučilišta u Bristolu.

12. Vježbajte jer učinak djeluje čak do 12 sati

Group of three young women practicing the side plank pose during yoga class in a gym
Sportske aktivnosti odlične su za tijelo ali i um flickr

Vježbanje je izuzetno važno jer smanjuje hormon stresa, depresiju i anksioznost. Znanstvenici sa sveučilišta Vermont otkrili su da samo 20 minuta aktivnosti dnevno podiže raspoloženje i donosi dugoročne blagodati, koje djeluju čak i do 12 sati nakon vježbanja. Štoviše ljudi koji su aktivni sretniji su i zadovoljniji svojim životima.

13. Usavršavajte vještine

Naporan rad na poboljšavanju vještina i sposobnosti može kratkotrajno izazvati stres, ali dugoročno vodi do osjećaja sreće i zadovoljstva, pokazala je to studija iz 2009. godine. “Ljudi često odustaju od zacrtanih ciljeva zbog stresa, ali ispunjenje i zadovoljstvo koji osjećamo na kraju nakon uspješno obavljenog zadatka i postignutog cilja je nemjerljivo”, tvrdi autor studije Ryan Howell.

14. Budite strpljivi, sreća raste s godinama

dečkici
Znaju li oni nešto što mi mlađi ne znamo flickr

Kada govorimo o sreći, čini se da stariji ljudi znaju nešto što ostatak populacije ne zna ili nije svjestan. Brojna istraživanja pokazala su da ljudi zrele životne dobi su najsretniji. Zašto je to tako i dalje je znanstvenicima misterija. Studija iz 2013. sugerirala je da se razlog tomu krije u činjenici da su stariji ljudi iskusniji a samim time i bolje se nose sa negativnim emocijama poput depresije i ljutnje.