Tržište probiotika postalo je enormno. Evo nekoliko ključnih stvari koje biste trebali znati o njima

Zahvaljujući modernoj tehnologiji hrane, probiotici se danas nalaze u svemu, od kapsula do kruha i sokova. Tržište probiotika dosegnulo je 45 milijardi dolara godišnje. Ali trebamo li kupovati probiotike ili je to bačen novac?

“Možda je, a možda i nije”, kaže Gregor Reid, profesor mikrobiologije i imunologije na Sveučilištu Western Ontario, kritizirajući način na koji američke i europske vlade stavljaju u nepovoljan položaj istraživanja o ovoj ekstremno popularnoj hrani.

Zašto ne postoji više studija

Probiotici su bakterije koje prirodno obitavaju u fermentiranoj hrani, kao što su jogurt, kiseli kupus, kombuča pa čak i kisela tijesta. Studije su utvrdile da pojedine vrste probiotičkih bakterija pomažu probavi i potiču imunitet, čuvajući od alergija i prehlada. Ali osim toga, o ovoj hrani nema puno studija.

“Za provođenje istraživanja o hrani koja sadrži probiotike i da bi američka FDA o dala neke regulative, liječnici bi ih trebali registrirati kao lijek. Tako bi i za jogurt valjda trebali recept,” šali se dr. Reid.

“Ovako smo stavljeni u poziciju da vjerujemo marketingu i njihovim proizvoljnim tvrdnjama. Puno ovih proizvoda nije nikada testirano na ljudima. Ne kažem da su loši ili da nisu korisni, ali kompanije se izvlače s probioticima u njihovim proizvodima, a bez da je provedeno temeljito istraživanje, pa krajnji korisnik nema pojma što bi trebao uzimati i koju korist ima od dotičnog proizvoda.” Samo zato što hrana sadrži probiotik, ne znači nužno da je organizmu korisna. Evo tri stvari o probioticima koje treba znati:

1. Postoje milijarde različitih korisnih bakterija

Puno je istraživanja o vrstama probiotičkih bakterija, a nezavisne studije su utvrdile da mogu uz sve drugo, ublažiti proljev, alergije, prehlade, gljivične infekcije, dječje kolike i sindrom iritabilnog crijeva. A ako želite da vam probiotik pomogne na primjer u gljivičnoj infekciji, ne želite da su u njemu bakterije koje pomažu probavi.

Možete tretirati gljivičnu infekciju proizvodima koji sadrže laktobacilus ramnosus i laktobaktilus reuteri, ali ako pokušavate regulirati probavu, morate naći proizvode koji imaju bakteriju bifidobakterium animalis.

2. Više nije uvijek i bolje

Na tržištu postoji 300 vrsta probiotika ali samo ih je 20 temeljitije proučeno. Pa ako kupujete proizvod koji ima puno sastojaka navedenih na etiketi, ne znači da je proizvod bolji. Većina proizvođača hrane kombinira vrste koje mogu omesti aktivnost nekih dobrih bakterija.

3. Važan je način uzimanja

Čak i kiseli kruh i pizza mogu sadržavati probiotike ali zagrijavanjem ubijaju se bakterije i nemamo od te hrane nikakve koristi. A čitanjem etikete na proizvodima, to nećete moći saznati.

Dr Reid kaže da njegov stav nikako ne znači pljuvanje po probioticima jer je i placebo efekt deobar. Ali smatra da bi regulatorne agencije morale uskočiti i propisati prehrambenoj industriji testiranje proizvoda koje koriste kako bi potrošači bili manje zbunjeni kada ih kupuju.

Konačno, uzimajte što je više moguće hrane bogate probioticima, pokušajte pronaći domaće proizvode, ne kupovne kod kojih su pasterizacijom ubijene bakterije. Neka vaša hrana sadrži i prebiotike, neprobavljive ugljikohidrate koji potiču rast probiotika u našim crijevima, a sadrže ih banane, cjelovite žitarice, luk, češnjak, med i artičoke.