Tvrtka koja razvija cjepivo s Oxfordom poručuje da bi rezultate, ako im dozvole, mogli imati do kraja godine

Ako uskoro dobije dozvolu za nastavak kliničkih ispitivanja, farmaceutska tvrtka AstraZeneca bi do kraja godine trebala znati da li njezino eksperimentalno cjepivo štiti ljude od novog koronavirusa SARS-CoV-2, uzročnika bolesti covid-19, priopćio je u četvrtak izvršni direktor tvrtke.

Vlade brojnih zemalja, očajne u nastojanju da zaustave pandemiju covida-19 koja je do sada usmrtila više od 900.000 ljudi te nanijela golemu gospodarsku i društvenu štetu, polažu velike nade u cjepivo. No, britanski proizvođač lijekova AstraZeneca prekinuo je ovaj tjedan završnu fazu ispitivanja mogućeg cjepiva nakon što je jedan sudionik razvio neželjene simptome koji se povezuju s transverzalnim mijelitisom, akutnom upalom leđne moždine.

Utvrđivanje dijagnoze

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) označila je cjepivo koje AstraZeneca razvija u suradnji sa Sveučilištem Oxford najviše obećavajućim cjepivom protiv koronavirusa.

Direktor tvrtke Pascal Soriot je kazao da AstraZeneca još uvijek ne zna dijagnozu oboljelog sudionika ispitivanja te da je potrebno provesti dodatne pretrage da bi se utvrdilo da li se radi o transverzalnom mijelitisu. Prema njegovim riječima, dijagnoza će biti predana na uvid i ocjenu neovisnom odboru za sigurnost lijekova koji će odlučiti o nastavku ispitivanja.

60.000 ljudi na testiranju

Nakon vijesti o prekidu ispitivanja zbog sumnji u sigurnost cjepiva, dionice Astre Zeneca na burzi su u srijedu pale. Ranija istraživanja u koje je bilo uključeno više od 1000 ljudi pokazala su da je cjepivo sigurno i da proizvodi imunitet.

U oxfordsko cjepivo polažu se velike nade, a EU je već osigurao pravo na kupnju do 400 milijuna doza u slučaju njegova odobrenja. U programu ispitivanja cjepiva trebalo bi sveukupno sudjelovati do 60.000 ljudi, što je dovoljno veliki broj da se uoče rijetke neželjene posljedice.

Još neka cjepiva imala istu posljedicu

Slučajevi transverzalnog mijelitisa nakon cijepljenja su zabilježeni i prije, a radilo se o cjepivima protiv hepatitisa B, difterije-tetanusa-hripavca te ospica-zaušnjaka-rubeole, no cjepiva su i dalje na tržištu.

Stručnjaci tvrde da je problematično povezivati takvu autoimunu reakciju sa samo jedim faktorom poput cjepiva, jer je u igri više imunoloških, hormonalnih i okolišnih čimbenika.