Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

U Arheološkom muzeju su napravili zaštitni okvir težak 150 kilograma kako bi sačuvali Zagrebačku lanenu knjigu

Procjena štete zgrade Arheološkog muzeja stiže sutra

ZADNJA IZMJENA: ožu 25, 2020
Foto: PIXSELL

Zagrebačka lanena knjiga jedan je od najreprezentativnjiih izložaka zagrebačkog Arheološkog muzeja pa je, iako nije oštećena u nedjeljnome potresu, zbog njezine vrijednosti u srijedu dodatno osigurana, a na tome je radilo šest djelatnika muzeja jer je konstrukcija zaštitnog okvira teška 150 kilograma.

Zagrebačka lanena knjiga (Liber Linteus Zagrabiensis), koja je bila je izložena u posebnom okviru sa zaštitom od specijalnoga stakla i položena na čvrstu čeličnu konstrukciju pod kutom od 60 stupnjeva, nije oštećena u nedjeljnome potresu ali je, zbog mogućih daljnjih podrhtavanja tla ili naknadnih oštećenja prostora u kojemu je izložena, pohranjena u svoju, već postojeću, zaštitnu ambalažu zajedno s uređajem za daljinsku kontrolu mikroklimatskih uvjeta, priopćio je Arheološki muzej.

Procjena statičara stiže sutra

S obzirom na to da je konstrukcija zaštitnog okvira sa staklom teška oko 150 kilograma i dimenzija 400 puta 80 centimetara na njezinu osiguravanju radilo je šest djelatnika Arheološkoga muzeja u Zagrebu. Dosadašnji podaci, koji se očitavaju na uređaju za daljinsku kontrolu mikroklimatskih uvjeta svakih 15 minuta, govore da nije došlo do prevelikih odstupanja ni relativne vlage niti temperature.

Arheološki muzej očekuje da će statičar doći sutra, a nakon njegove procjene, odlučit će se o eventualnom izmještanju u sigurniji prostor. Izvijestili su da u potresu nije oštećena ni tzv. Zagrebačka mumija, koja je u Narodni muzej u Zagrebu, čiji je sljednik Arheološki muzej stigla 1862. Nalazi se u Etruščanskoj sobi Arheološkog muzeja u Zagrebu zajedno sa Zagrebačkom lanenom knjigom. Ove dvije “starine”, iako se vode u Egipatskoj zbirci, izložene su u zasebnoj prostoriji posvećenoj etruščanskim spomenicima.

Najduži sačuvani rukopis etruščanskoga jezika

Zagrebačka lanena knjiga pristigla je u Narodni muzej u Zagrebu zajedno s mumijom i pratećim inventarom. Dužina rastvorene knjige iznosi 340 centimetara, a širina razrezanih traka varira do 35 centimetara. Tekst je raspoređen u 12 stupaca koji imaju različit broj redaka, od 26 do 35. Slova su ispisana crnom tintom, dok su tintom cinober boje označene linije koje uokviruju red svakoga stupca. Platno s tekstom sačuvano je u pet naknadno razrezanih traka kojima je bila ovijena Zagrebačka mumija.

Laneni povoji knjige najduži su sačuvani rukopis etruščanskoga jezika s oko 1130 riječi. Ujedno su i jedini preostali etruščanski tekst s literarnim obilježjima i jedini očuvani primjerak lanene knjige iz antičkog doba.

Etruščanski karakter teksta na povojima prvi je utvrdio bečki egiptolog Jakob Krall 1892. godine nakon čitavoga niza bezuspješnih pokušaja. Tekst povoja vjerojatno predstavlja obrednik s uputama koje su primjenjivane u svetim obredima Etruščana. Paleografskom analizom u tekstu se mogu prepoznati imena nekih bogova etruščanskoga panteona uz čija se imena spominju neki žrtveni darovi i nadnevci koji se odnose na dane pojedinih svetkovina.

Više s weba