U Dalmaciji pronađen najstariji sir; dokazuje da su ga ljudi počeli raditi 4000 godina prije nego što se mislilo

Negdje prije 7200 godina na dalmatinskoj obali ljudi su proizvodili sir, otkrila je nova studija i tako dokazala da je proizvodnja te namirnice počela četiri tisuće godina ranije nego što se dosad mislilo. Znstvenici su otkrili tragove najstarijeg mediteranskog sira, koji nije kao danas samo jedan od usputnih sastojaka jela, već su tada sir i mlijeko bili esencijalni za preživljavanje. U članku objavljenom u srijedu, tim znanstvenika sa sveučilišta Penn State, predvođeni profesoricom antropologije Sarah B. McClure, podijelili su rezultate svojih analiza antičkih posuda za koje se ispostavilo da su nekoć korištene za proizvodnju sira.

Neke ranije studije su ustanovile da su ljudi koji su živjeli na dalmatinskoj obali prije 7700 godina skladištili mlijeko, no ova nova studija dokazuje da su ljudi u mlađem kamenom dobu puno ranije nego što smo mislili shvatili kako od mlijeka napraviti sir. “Ova studija dokazuje da su ljudi počeli proizvoditi sir 4000 godina ranije nego što smo mislili”, napisala je McClure u članku. Keramičke posude korištene u studiji pronađene su u dva nalazišta, Pokrovniku i Danilo Bitinju, u okolici Šibenika.

Sir je bio ključan za opstanak čovječanstva

Transformacija mlijeka u sir bila je jedna od bitnijih stavki za opstanak čovječanstva, budući da su ljudi mogli dobivati hranjive sastojke iz životinjskog mlijeka, posebice kada je vladala nestašica hrane. Mlijeko naravno ima mnogo kraće trajanje naspram sira, stoga se sir mogao mnogo dulje skladištiti. Mlijeko također nije bilo pogodno za ljude u neolitiku koji su bili intolerantni na laktozu, stoga je fermentacija bila ključna za stvaranje mekih sireva i jogurta koje su i oni mogli jesti.

Antički poljoprivrednici su u prosjeku bili intolerantniji na laktozu spram današnjih ljudi. Mlijeko su tada češće konzumirala djeca, dok su fermentirani mliječni proizvodi poput sira omogućili i odraslima dobivanje nekih hranjivih tvari iz mlijeka za koje bi inače bili zakinuti. “Pretpostavljamo da je proizvodnja mlijeka i sira smanjila smrtnost djece, te pomogla u poticanju demografskog rasta, koji je potom i potaknuo ljude na iseljavanje prema sjeveru”, pojasnila je McClure za Inverse.

Neolitički sir je vjerojatno bio poput fete

McClure i njen znanstveni tim su do ovih saznanja došli analizom raznih antičkih posuda, koje su ukazale na to da su ljudi koji su tada živjeli u Dalmaciji imali zasebne posude za mlijeko i zasebne posude za proizvodnju sira. Skenirali su i tražili izotope ugljika u tim posudama, pa su pronašli tragove mliječnih masti tipičnih za sir. “Ustvari, krenuli smo tražiti tragove mlijeka, zbog drugih studija u ovoj regiji. Međutim, iznenadili smo se kada smo pronašli dokaze o postojanju sira, a ne samo mlijeka, u specijaliziranim posudama”, napisala je McClure.

Analizirali su pronađena sita, kojima su neolitički ljudi razdvajali grudice i sirutku, stoga znanstvenici vjeruju da je tadašnji sir bio tvrd i bijel, nalik feta siru. Dokaz o proizvodnji sira u Hrvatskoj prije 7.200 godina nije jedina novija vijest o antičkim sirevima. Prošloga mjeseca, znanstvenici su pronašli sir u egipatskoj piramidi star 3.200 godina. To je ujedno i najstariji tvrdi sir ikad pronađen. Međutim, tragovi sira pronađeni u Hrvatskoj su barem 4.000 godina stariji.