U novoj se biografiji tvrdi da je George Washington bio slab vojskovođa i nepopravljivi lažov

Prvi američki predsjednik, George Washington bio je nepopravljivi lažljivac, tvrdi nova biografija o američkome ocu domovine. Nova biografija “Nikad ne zaboravljaš prvog”, autorice Alexis Coe, istražuje još neispričane priče o tvrdoglavom i konfliktnom Washingtonu.

Za kojeg autorica tvrdi da je pogrešno predstavljen kao pametni vojni vođa, a izgubio je više bitaka nego što ih je dobio. Mit kaže da George Washington nije mogao izgovoriti laž, a u stvarnosti, piše Coe, lagao je neprekidno.

Na prvoj inauguraciji imao je samo jedan pravi zub u desnima. Zube nije zamijenio drvenima, kako se radilo u to doba, nego je za trećinu cijene kupovao zube svojih robova. Odbijao je osloboditi robove tražeći rupe u zakonu i kriv je za izazivanje sukoba koji je na koncu doveo do sedmogodišnjeg rata.

Kad mu je bilo 11 godina, Washington je naslijedio 10 robova od svog oca, a tijekom sljedećih 56 godina, od njih je uzimao zube. Kada ih nije mogao uzeti od robova, njegove proteze napravljene su od komadića slonovače, nilskog konja, morževa i slonova.

Robovi su mu pomagali i u pudranju crvene kose u bijelo, češljanju i uvijanju kose u željenu frizuru. Nije nosio periku, kako se tvrdi.

Washington je držao robove i nije se borio za njihovu ravnopravnost. Njegovi robovi radili su od svanuća do zalaska sunca, 6 dana u tjednu, a nadzornici koje je zapošljavao stalno su ih uhodili. Jednom je on sam udario roba toliko snažno da se čovjek vrtio poput zvrka, a razlog je bio da nije sasjekao drvo onako kao je Washington volio.

Robove je često slao svoj dom u Mount Vernonu, u Virginiji, kako bi izbjegao zakon da im dade slobodu ako žive u Pennsylvaniji dulje od 6 mjeseci.

Prvi predsjednik govorio je da se ne slaže s prodajom robova kao stoke, ali povijest pokazuje da je bio licemjer koji se u najmanje tri prilike bavio prodajom robova.

Priznao je da je robove prodao u zapadnoj Indiji gdje im je život bio gori nego u Americi i time im je zajamčio preranu smrt.

Jedno od najvažnijih otkrića u knjizi je priča o političkoj i vojnoj zabludi koja ne samo da ruši sliku Georgea Washingtona kao čovjeka koji ne laže nego dokazuje njegovu ulogu u poticanju na sedmogodišnji rat u Europi.

U dobi od 22 godine, Washington se bio vojnik Britanske krune i major u policiji Virginije.

Britanski guverner Virginije mu je 1753. dodijelio diplomatsku misiju u kojoj su diskrecija i oprez bili vitalni. Washington je trebao pratiti lokalne saveznike plemena Seneca do francuske utvrde kako bi procijenio jesu li se smjestili na britanskoj zemlji, ali Washington je odmah zanemario diplomaciju, manipulirajući s vođom plemena Seneka da bi započeo bitku.

Rekao mu je da Francuzi namjeravaju ubiti pripadnike plemena i tako je postigao ono što je smjerao. Bitka je započela čim su stigli do francuskog logora.

Deset francuskih vojnika je ubijeno, a 21 osoba je zarobljena u ovom incidentu koji je pomogao intenzivirati rat između Francuske i Britanije i na kraju doveo do Sedmogodišnjeg rata. Već s 22 godine Washington je počinio politički krivi korak koji je imao globalne posljedice.

Da se nije dogodila američka revolucija, Washington bi ostao upamćen kao pokretač sedmogodišnjeg rata. Ovako, reputacija mu nije patila i ostao je proslavljeni junak Rata za neovisnost zahvaljujući velikom poznavanju Kraljevske vojske.

Od ratnog heroja postao je predsjednik, i smatralo se da je više nego zasluženo da bude vođa nove zemlje. Služio je dva mandata, a kada je napustio dužnost 1797.godine, grupa američkih lidera, Founding Fathers koji su ujedinili 13 kolonija, otpisala ga je.

Uvrijeđeni Thomas Jefferson u pismu je napisao da predsjednik Washington imao sreću da se miče prije nego balon pukne i kako ostavlja drugima da rješavaju probleme.

Najgore je bilo 1797.godine, kad je peti američki predsjednik, James Monroe na 473 stranice napisao kritiku Washingtonove administracije i načina na koji on uspostavlja američke odnose sa zaraćenima Francuskom i Britanijom.

Sedmogodišnji rat završio je 1763.godine ali su zemlje i dalje ostale u lošim odnosima. Bijes Founding Fathers se nastavio godinama nakon Washingtonove smrti, kad ga je John Adams, 1812. godine opisao nepismenim, neobrazovanim i nenačitanim za poziciju.