U proteklih tjedan dana Island je pogodilo 17 tisuća potresa. Da, 17 tisuća
Ovo je možda najava pojačane geološke aktivnosti u idućih 100 godina, piše National Geographic
Tisuće potresa na jugozapadu Islanda mogli bi biti najava razdoblja pojačane geološke aktivnosti koje bi moglo trajati 100 godina, piše National Geographic.
Posljednjih 800 godina slikoviti poluotok Reykjanes, smješten 27 kilometara jugozapadno od glavnog grada Reykjavika, bio je relativno miran. Ali prije 15 mjeseci došlo je do buđenja. Ono što je počelo kao serija laganih podrhtavanja, ustupilo je mjesto puno jačim potresanjima koja su kulminirala u proteklih tjedan dana kada se bilježi više od 17 tisuća potresa.
Znanstvenici sada uočavaju da dio kopna mijenja oblik i otkrivaju seizmički šapat magme koja se probija prema površini.
Hoće li doći do erupcije magme?
Prije nekoliko dana činilo se sigurnim da će doći do erupcije. Izgledalo je da će krenuti spektakularni vodoskoci užarene lave i rijeke rastopljenog kamenja koji ne bi ugrozili niti jedno naselje. Niti bi takva erupcija prijetila zrakoplovima kao što se desilo tijekom erupcije vulkana i velike količine pepela u drugom dijelu zemlje 2010.godine.
Vulkanski sustav u Reykjanesu djeluje na iznenađujući način tako da je nemoguće predvidjeti hoće li doći do erupcije.
Protekli ciklusi vulkanskih aktivnosti u regiji sugeriraju da bi ova tektonska turbulencija mogla označiti početak niza erupcija. Ako se ovo dogodi, poluotok bi mogle zahvatiti tisuće vulkanskih požara koji se pale, nestaju i s prekidima se pojavljuju tijekom cijelog ljudskog života.
Islanđani se ne uzrujavaju previše
Za ljude izvan Islanda ova neizvjesnost može zvučati uznemirujuće ali takva geološka hiperaktivnost je Islanđanima uobičajena.
“Uvijek postoje iznenađenja i ne možete ništa predvidjeti. Ovo izgleda kao previranje koje bismo očekivali uoči erupcije” kaže Kristin Jonsdottir iz Islandskog meteorološkog ureda lokalnim medijima. “Moramo pričekati i vidjeti. Pripremite se za najgore, nadajte se najboljem”, poručuju meteorolozi.
“Kada se ovo zbiva s magmom uvijek je moguće da se ona zaglavi, ohladi, učvrsti i jednostavno ostane pod zemljom” kaže Thobjorg Agustsdottir, seizmolog iz islandskog GeoSurvey-a.
Brzi i jaki potresi
Kod vulkana nema pravilnosti. Nekoliko vulkana može dijeliti iste prethodne znakove erupcije, ali ne znači da će svi eruptirati. Posljednja velika erupcija na poluotoku Reykjanes bila je prije osam stoljeća, nedugo nakon što su se prvi ljudi nastanili na Islandu. Tada nije postojala znanost o vulkanima, a bez evidencije o specifičnim seizmičkim podacima u regiji, nitko ne zna što će vulkani u tom kutu zemlje raditi prije erupcije.
Pažljiviji pogled na ono što se zna o geološkoj povijesti regije mogao bi otkriti tragove o nedavnim potresanjima i nagovijestiti budućnost.
Nakon niza velikih erupcija između 10.i 13.stoljeća poluotok je bio prilično miran. To se promijenilo 2019.godine kada se poluotok počeo češće i žešće potresati. Potres, najjači u 100 godina, magnitude 5.7, ove veljače protresao je regiju, a ovog tjedna jedan za drugim stizali su brzi i jaki potresi.
Tektonske ploče se odguruju
Island sjedi na sjevernom dijelu Srednjoatlantskog grebena, rascjepa u morskome dnu koji se proteže duljinom svijeta. Ovdje izbija lava i hladi se, stvarajući novu oceansku koru s obje strane pukotine. Sjevernoamerička i euroazijska tektonska ploča sjede zapadno i istočno od nje i odguruju se jedna od druge brzinom kojom rastu nokti.
Većina srednjoatlantskog grebena je pod vodom ali poluotok Reykjanes je na sjevernome dijelu grebena i cijelo se vrijeme postupno razdvaja. Iz nepoznatog razloga jednom u 800 godina ili tako nekako odvajanje iznenada eskalira što uzrokuje više tektonskih potresa kao sada. Drevni tokovi lave koje su geolozi proučavali i povijesni zapisi iz ranog naseljavanja Islanda, bilježe da kada dođe do ozbiljnog porasta jačine i broja potresa, slijedi magma.
Moguće je da se poluotok razdvaja, stvarajući nove putove za izlazak magme ali znanstvenici nisu sigurni. Jasno je da su tri prošle epizode slijedile ovaj obrazac potresa nakon kojih slijedi erupcija. Ako seizmička oluja na poluotoku dovede do erupcije ona će biti drugačija od nekih koji su potresle druge dijelove otoka.
Vodoskok lave koja suklja u nebo
Jedan je vjerojatan scenarij da lava izbije iz pukotine ili niza pukotina na tome području. Erupcija može trajati nekoliko tjedana stvarajući vodoskoke lave koja suklja u nebo dok se oko njih nakupljaju mali čunjevi i lava teče prema dolje. Takvi tokovi ne bi pogodili niti jedan urbani centar, mogli bi pregaziti ceste i srušiti neke dalekovode.
Jedino bi grad Grindavik, na južnoj obali poluotoka, mogao biti ugrožen ako lava izbije u blizini. Ali dođe li do erupcije ljudi će moći uživati u nevjerojatnom prizoru. Ovo je možda početak nečeg puno većeg. Kada započne novi ciklus vulkana to uključuje mnoge erupcije. Podaci o seizmičkim signalima i deformacijama tla prošle godine pokazuju da se magma skupljala na tri različita mjesta ispod dva vulkanska sustava poluotoka.
Prerano je zaključivati ali prošlotjedne seizmičke aktivnosti mogle bi najaviti početak novog stogodišnjeg razdoblja isprekidanih vulkanskih požara jugozapadnog poluotoka Islanda. Ljudi se bude s činjenicom da bi ovo moglo biti dugoročno, kaže Dave McGarvie vulkanolog sa Sveučilišta Lancaster u Engleskoj.