U sedam godina broj prvašića smanjio se za 4000. Pola od toga u posljednjih godinu dana

Nakon prvih mjesec dana nastave i nakon što su škole unijele podatke o učenicima u tzv. e-Maticu, sustav u koji škole bilježe statističke podatke, Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo ih je sve objedinjeno. Iz tih je podataka moguće vidjeti koliko učenika imamo, koliko smo prvašića upisali, ali i koliko smo ih izgubili tijekom godina. U odnosu na prošlu školsku godinu (460.697 učenika), ove imamo 1998 upisanih učenika manje (ukupno 458.699).

Gledajući u retrospektivi, u odnosu na školsku godinu 2013./2014., Hrvatska danas bilježi 50.508 manje upisanih učenika, što mnogo govori o ozbiljno negativnom demografskom trendu. Interesantno, najveći pad broja učenika zabilježen je između školskih godina 14./15. i 15./16. kada je sa samo godinom dana razlike upisano 11.958 manje učenika. U razdoblju od školske godine 2013./2014. do danas, jedino su Grad Zagreb i Istarska županija u zelenom što se tiče broja učenika; Zagreb ima 1110 više upisanih nego nego prije sedam godina, a Istarska županija u plusu je za 189 učenika.

Samo od prošle godine 2000 manje prvašića

Najveći pad upisanih đaka bilježi Vukovarsko-srijemska županija; u razdoblju od sedam godina, upisali su 6012 učenika manje. Slijedi Brodsko-posavska županija s 5050 učenika manje i Požeško-slavonska s 2578 učenika manje u sedam godina. Alarmantni su i podaci o broju upisanih prvašića. Ove školske godine upisalo ih se 36.906 što je 1713 prvašića manje nego u prošloj školskoj godini. U sedmogodišnjem razdoblju, od 2013./2014. do danas, prvašića je manje za 3803. Drugim riječima, u sedam godina izgubili smo gotovo 4000 prvašića, a pola od toga izgubljeno je u posljednjih godinu dana.

Sukladno svemu tome, pada i broj učenika 4. razreda srednje škole, maturanata. U odnosu na prošlu godinu (29.445), ove školske godine imamo 668 maturanata manje (28.777), a u odnosu na 2013./2014. maturanata je 5339 manje. Ukupno, u Hrvatskoj danas imamo 26.567 razrednih odjeljenja, a prosječan je broj učenika po odjelu 17.27. Prosječan broj učenika po razredu s godinama je, sukladno negativnom demografskom trendu, također pao. Prije sedam godina, u razredu je prosječno bilo 19.15 učenika. Dakle, hrvatski razred danas je manji za dva učenika nego prije sedam godina.

Imamo 50 učenika više na otocima

Školska statistika pokazuje i da je u posljednjih sedam godina porastao broj učenika s teškoćama u razvoju. Danas ih je 25.868 što je 5.64 posto od ukupnog broja učenika. Međutim, 2013./2014. imali smo 20.328 učenika s teškoćama (3.99 posto od ukupnog broja učenika), što znači da je njihov broj u sedmogodišnjem razdoblju porastao za 5540. Taj podatak ne treba gledati kao nužno negativan, već kroz prizmu senzibilizacije društva za teškoće u razvoju djece, koje se dijagnosticiraju, bilježe i prema njima se za takve učenike u školama kreiraju pristupi, programi i kurikulumi.

Statistički podaci pokazuju i da danas imamo 68 školskih ustanova koje djeluju u područjima državne skrbi, 29 ih djeluje u brdsko-planinskim područjima, a 122 na otocima. U odnosu na prije sedam godina, na otocima je danas točno jedna škola više, a otočkih je učenika 10.665 učenika, što je za točno 50 više nego 2013./2014. Za razliku od otoka, u brdsko-planinskim područjima u sedam smo godina ostali bez jedne škole, uz manjak od 1958 učenika. Školske godine 2013./2014. školu u brdsko-planinskim područjima pohađalo je 6748 učenika, a danas 4790.

Još 14 škola radi u 3 smjene

Većina škola u Hrvatskoj radi u jednoj smjeni; 1515 škola radi u jednoj smjeni koja se ne rotira, a 59 u jednoj smjeni koja se rotira. Ukupno je 733 škole koje rade u dvije smjene koje se rotiraju (ujutro-popodne) i još 98 škola u dvije, fiksne smjene koje se ne rotiraju. Imamo 21 školu koja ne radi u smjenama, već u kontinuitetu tijekom cijeloga dana, a tu je i 14 škola koje rade u tri smjene. Dvije su u Zadru, dvije u Zagrebu, a preostalih 10 u Splitu. Prema podacima Ministarstva obrazovanja, i u školskoj godini 2013./2014. imali smo 14 škola koje rade u tri smjene.

U školskim programima za nacionalne manjine danas se u Hrvatskoj obrazuje 4652 učenika. Od tog broja, 1961 učeniku materinji je jezik srpski, za 2186 učenika talijanski je jezik materinji, češki za točno 300 učenika, a 206 učenika pohađa nastavu u programima za mađarsku nacionalnu manjinu.

U sedmogodišnjem razdoblju, broj učenika kojima je srpski jezik materinji pao je za 808, dok je 93 učenika više kojima je talijanski jezik materinji. Učenika koji pohađaju neki od modela obrazovanja na mađarskom danas je manje za 103 u odnosu na 13./14., a učenika u češkim programima manje je za 39.